fbpx

Kako je Bangladeš od “izgubljenog slučaja” postao “novi azijski tigar”

Ekonomija Bangladeša proteklih godina bilježi enorman rast, prestižući neke od južnoazijskih ekonomija. Zemlju koju su donedavno nazivali “izgubljenim slučajem”, sada s razlogom nazivaju “novi azijski tigar”. Ubrzan ekonomski rast osjetan je naročito tokom proteklih deset godina, u kojima je Bangladeš imao prosječan godišnji rast minimalno 6%. GDP je sa 100 milijardi dolara 2009. godine, porastano na skoro 250 milijardi dolara u 2017. To je nevjerovatan rast od 150% u svega osam godina.

KAKO SU TO POSTIGLI?

Bangladeš je drugi najveći proizvođač odjeće u svijetu, ispred je samo Kina. 80% izvoza i 15% od ukupnog GDP-a čini proizvodnja odjeće, međutim, vlada čini velike napore na diverzifikaciji ekonomije, pa zemlja postaje poznata i po proizvodnji lijekova. Farmacija je biznis za koji se predviđa da će do 2023. vrijediti preko 5 milijardi dolara. Primjetan je porast i akvakulture, kao i IT sektora.

Iza ovakvog, impozantnog napretka Bangladeša, stoji sadašnja premijerka Sheikh Hasina, koja je 2009. godine predstavila Digital Bangladesh Vision, povezujući građane, digitalizujući vlada i promovišući IT industriju kao presudan faktor za postizanje željenih ciljeva u transformaciji zemlje.

U Bangladešu više od 120 kompanija izvozi usluge informacione i komunikacione tehnologije u vrijednosti od skoro milijardu dolara u 35 zemalja. Do 2021. godine očekuje se da će se biznis povećati na 5 milijardi dolara. Zaista, rastuća snaga IT sektora podupire četiri vitalna stuba koji će pomoći transformaciju Bangladeša u digitalnu ekonomiju do 2021. i ekonomiju znanja do 2041. godine.

Vlada želi da Bangladeš bude kapija za digitalni svijet i pokrenula je više inicijativa za razvoj vještog, opremljenog i spremnog kadra talenata. Obrazovni sistem proizvodi više od 500.000 univerzitetskih diplomaca svake godine, a zahvaljujući uvođenju nekoliko namjenskih programa obuke, samo u protekloj (2018) godini, obučeno je više od 65.000 profesionalaca za pružanje usluga u IT sektoru.

Ekonomskom rastu Bangladeša doprinio je procvat industrijskog sektora koji dovodi do značajnog otvaranja novih radnih mjesta. To se razlikuje od situacije u susjednoj Indiji, gde je najveći dio stanovništva zaglavljen u sektoru poljoprivrede (koji najmanje doprinosi GDP-u), jer su uslužne djelatnosti glavni pokretač ekonomskog rasta. Snažna domaća industrija Bangladeša osigurana je da je izvoz zemlje porastao za 6.7% u 2018. godini,  a u 2019. za nevjerovatnih 10.1%.

Bangladeš se trenutno nalazi na 34. mjestu Inkluzivnom razvojnom indeksu, a predviđanja su da će 2030. biti 24. najveća ekonomija svijeta.

Izvor: Svjetska banka

Sadašnja premijerka je po dolasku na vlast bila je svjesna socijalističke zaostavštine zemlje, koja je zazirala od ulaska privatnog sektora u ključna područja, međutim, poznavala je vrline slobodnog tržišta i odvažila se da načini prve promjene.

Kada je 1996. prvi put došla na vlast, srušila je monopol u telekomunikacijskoj industriji, otvorivši tako put intenzivnoj konkurenciji kompanija. Kao očigledna posljedica toga, sada uživaju u jednim od najjeftinijih mobilnih usluga, s najnižim troškovima korištenja mobilnih telefona na svijetu, što je, između ostalog, pomoglo razvoju svjetski proslavljenih mobilnih finansijskih servisa.

Dolaskom na vlast, Sheikh Hasina otvorila je privatnicima mnoge sektore koji su do tada bili tradicionalno rezervisani za javni sektor, uključujući zdravstvo, bankarstvo, visoko obrazovanje, televiziju, pa čak i izvozne prerađivačke i ekonomske zone. U isto vrijeme, njena vlada je značajno povećala programe socijalne zaštite kako bi se iskorijenilo siromaštvo, povećavajući subvencije za druge ključne elemente ekonomije, poput poljoprivrede. Njena razvojna filozofija spoj je kapitalističkih i socijalističkih ideja, uz napomenu da socijalizam nije doprinio ekonomsku bumu ove zemlje, već uspješna implementacija kapitalističkih protržišnih ideja.

GDP per capita 2018.

Stopa siromaštva pala je s 21.8% na 11.3%, kao i stopa ekstremnog siromaštva koje je iznosila 23.1%, a u 2017. pala je na 12.1%.

Još jedan primjer da kapitalizam funkcioniše, pa čak i uz primjese “socijalističkih ideja”.

Piše: Resul Mehmedović

Related Articles

 

Close