Danski ekonomisti: »Nismo socijalistička zemlja«

Demokratski socijalisti predstavili su Dansku kao nedostižnu naciju u kojoj je socijalizam uspješan, a time i model za politike koje će provoditi u Sjedinjenim Državama. Bernie Sanders se redovno pozivao na Dansku tokom predsjedničke kampanje 2016., a Alexandra Ocasio-Cortez uvjerila je gledatelje 60 minuta da će se njena verzija demokratskog socijalizma više okrenuti prema Danskoj nego prema Venecueli. Prije samo nekoliko sedmica, istraživački centar za slobodno tržište u Danskoj, Centar za političke studije (CEPOS), objavio je izveštaj na 20 stranica na kome su Amerikancima odgovorili da 1) Danska nije socijalistička nacija, i 2) državne politike izazvale su značajnu štetu.

Danska nije socijalistička

U izvještaju na 20 stranica navodi se da, prema nekim mjerama, Danska i nordijske “socijalističke” zemlje imaju više ekonomskih sloboda nego Sjedinjene Američke Države:

Indeks ekonomske slobode Fraser Instituta rangira Dansku na 16. mjesto (od 162 zemlje). Prema Indeksu ekonomske slobode Heritage Foundation, Danska (rangirana na 12. mjestu od 180 zemalja) zauzima bolje mjesto od SAD-a (18. mjesto). Danska se uglavnom nalazi na visokom nivou po pitanju regulacije, zaštite privatne svojine, borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali je rangirana nisko kada je riječ o porezima i javnoj potrošnji, koji su u Danskoj veoma visoki u poređenju sa drugim zemljama.

“Visok nivo ekonomske slobode je objašnjenje za relativno visok nivo prihoda u Danskoj, uprkos visokom nivou poreza i velike socijalne države”, navodi se u izvještaju.

Autori izveštaja – Mads Lundbi Hansen, Carl-Christian Heiberg i Thomas Due Bostrup – pokazuju Dansku po poznatom obrascu svojih nordijskih zemalja: Postala je bogata zemlja prije uvođenja sve veće države blagostanja u poslijeratnoj eri. Međutim, nakon što je 70-ih godina došlo do ekonomske tačke sloma, vlade koje su uslijedile uvele su mješavinu reformi – uključujući smanjene beneficija, djelomičnu privatizaciju penzija i nižu regulativu – vraćajući time svoje ekonomsko bogatstvo.

Ali, ako Sanders i Alexandra Ocasio-Cortez precjenjuju opseg danskog ekonomskog intervencionizma, dodaje CEPOS, onda Bijela kuća potcjenjuje ekonomske muke.

Pritiskanje siromašnih i srenje klase

Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće istražilo je prošle godine “Oportunitetne troškove socijalizma”. “Čitajući izveštaj, lahko se može steći utisak da su porezi u Danskoj nešto malo veći nego u SAD-u”, ističu autori CEPOS-a.

Ustvari, porezi su mnogo veći u Danskoj – posebno u siromašnoj i srednjoj klasi. Vlada uzima više od polovine gotovo svih prihoda. Danci s niskim primanjima plaćaju efektivnu marginalnu poreznu stopu od 56%, srednja klasa plaća 57%.

Izuzetno siromašni Danci imaju više novca nego siromašni Amerikanci – ali razlika ne može biti finansirana isključivo od strane bogatih. “Prosječan Amerikanac ima 27% veće prihode od prosječnog Danca”, izvještava CEPOS, “što odražava i niži GDP po glavi stanovnika i veće poreze u Danskoj.”

Najveća razlika u Danskoj su visoki porezi na potrošnju. Njihov porez na dodatu vrijednost (PDV) nameće 25% poreza na prodaju svakog artikla – i dodatni porezi se primjenjuju na kafu, pivo i čokoladu.

Odjeljak o porezima na vlasnike vozila vrijedan je čitanja. Koliko Amerikanaca zna da “u Danskoj plaćate porez od 1.200 dolara godišnje na vlasništvo kamioneta”? (Jim Gilmore, sada predsjednik American Opportunity Foundation, izabran je za guvernera Virdžinije kampanjom protiv državnog poreza na auto, koji je bio otprilike upola manji od tog iznosa.)

Ovi porezi disproporcionalno štete siromašnima, koji se bore da plate za svoje troškove. “Visoki porezi na potrošnju znače da možete kupiti manje robe za sat prekovremenog rada. Dakle, porezi na potrošnju narušavaju radne namjere” – to jest, oni obeshrabruju rad, investicije i napredak.

Amerikanci bi bili gori usvajanjem danskog modela

Izvještaj Bijele kuće zaključuje da bi usvajanje nordijske socijalne države na svom vrhuncu sedamdesetih godina smanjio GDP u SAD-u za 19%. CEPOS navodi: “Ovo se čini prihvatljivim, iako smatramo da bi pad prihoda u SAD-u bio veći od 19%.”

Historija Danske neraskidivo je vezana za trgovinu, poslovanje i vjeru. Ime Kopenhagen znači “trgovačka luka”, a njena historija mnogo duguje biskupu Absalonu, koji je umro 1201. godine. Izveštaj – koji je vrijedan čitanja u cjelosti – ukazuje na to kako se zemlja kretala ka fiskalnoj propasti kao posljedica udaljavanja od ekonomske slobode i oslanjanja na posredničke institucije.

Poruka iz Danske je jasna: usvajanje čak i blage verzije demokratskog socijalizma, kao što su predložili Bernie Sanders i Alexandra Ocasio-Cortez, učinilo bi Amerikance siromašnijima i spriječilo njihov procvat.

Ko ima uši da čuje, neka čuje.

Piše: Ben Johnson (FEE)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

Povezani članci

Back to top button