Stare članice Evropske unije razmišljaju o mini-šengenu

Teroristički napad u Francuskoj je među starim članicama Europske unije potaknuo razmišljanja o nužnosti transformacije Šengenskog prostora.

U mjesec dana održat će se barem tri važna sastanaka predstavnika EU na kojima će se raspravljati o daljnjoj sudbini Šengenskog prostora i Europske unije. Prvi je sutrašnji sastanak ministara unutarnjih poslova EU u Bruxellesu, drugi je sastanak dužnosnika EU i Turske koji se očekuje krajem studenog, a treći samit europskih čelnika sredinom prosinca.

Ministri unutarnjih poslova zemalja EU na sastanku u petak razgovarat će o usvajanju novih mjera za borbu protiv terorizma nakon napada u Parizu. Uz već najavljeno pojačano prikupljanje i razmjenu podataka o putnicima na letovima unutar Europske unije i ograničavanju pristupa vatrenom oružju, raspravljat će se i o kontroli na šengenskim granicama.

Iako se nakon svakog terorističkog napada obnavljaju pozivi da se odobre veće ovlasti sigurnosno-obavještajnim službama, za budućnost EU mnogo je značajnija rasprava o Šengenskom sporazumu. U posljednjih nekoliko dana pojavile su se špekulacije da će Francuska na sastanku u petak predložiti privremeno zamrzavanje Sporazuma i ponovno uvođenje kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora. No, Francuska takvu odluku može donijeti samo za svoje granice.

Francuski predsjednik François Hollande pod velikim je pritiskom ekstremne desnice. Čelnica Nacionalne Fronte Marine Le Pen nazvala je Šengenski sporazum o slobodnom kretanju ljudi i roba ludošću i zatražila je ponovno uvođenje kontrole na nacionalnim granicama.

Na sutrašnjem sastanku teško je očekivati konkretne efikasne dogovore. Mnogo više se očekuje od sastanka s turskim dužnosnicima. Sporazum s Turskom o ograničavanju migrantskog vala bio bi vrlo važan za njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je zbog politike relativno otvorenih vrata izbjeglicama pod sve većim pritiskom unutar vlastite stranke.

Pojavile su se i špekulacije da bi stare članice Unije u petak mogle predložiti privremeno – predviđa se polugodišnje – isključenje Grčke iz Šengenskog prostora.

U slučaju takve odluke Slovenija bi još žešće prionula na zaštitu granice s Hrvatskom, piše slovenski list Dnevnik. Slovenci se, naime, nadaju da bi tako povećali svoje šanse da budu uvršteni u takozvani mini-šengenski prostor koji bi prostor slobodnog kretanja roba i usluga suzio na Njemačku, Austriju i zemlje Beneluxa.

Šengenski prostor za sada uključuje 22 zemlje članice Europske unije i četiri ne-članice – Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn.

Nizozemska vlada već je pokrenula razgovore o mini-šengenu.

Ovaj koncentrični krug “novog Šengena” predstavljao bi jezgru političke transformacije u Europsku uniju s “dvije brzine”, što bi bio kraj europskih integracija kakve smo do sada poznavali. Iako sloboda kretanja roba i ljudi nije među prvim odrednicama temeljnog ugovora Europske unije – Šengenski sporazum je uveden 1985., a provedba je počela samo deset godina kasnije – ona je postala nedjeljiv dio funkcioniranja Unije.

Podjela na jezgru unutar koje bi se nastavio primjenjivati Šengesnki sporazum i odvojenu ovojnicu bilo bi jasno iskazivanje nepovjerenja državama koje bi ostale izvan jezgre. A nova “šengenska jezgra” predstavljala bi pak političku avangardu zemalja koje bi određivale buduću politiku Unije.

Slovenija se nada kako neće biti isključena iz te jezgre. Svoja nadanje temelje na, kako piše Dnevnik, “opreznom čuvanju granice s Hrvatskom”. Slovenski političari nadaju se također da će zbog zime migrantski put biti preusmjeren preko Albanije prema Italiji pa bi pritisak na njihove granice oslabio.

Dnevnik naglašava kako je Otrantski tjesnac na najužem mjestu širok “samo” 72 kilometra, odnosno čak je 50 kilometara uži od opasne mediteranske “staze” kojom izbjeglice s afričke obale dolaze na talijanski otok Lampedusu.

Talijanske vlasti navodno su već spremne na preusmjeravanje izbjeglica i vraćanje migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Europska komisija ne želi komentirati ideju o “mini-Schengenu” prema kojoj bi se uvele kontrole putovnica na granicama nekoliko zapadnoeuropskih zemalja niti je o toj ideji primila bilo kakav prijedlog, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud.

Izvor: banka.hr

Naručite na facebook stranici DIALOGOS.ba

Close