fbpx

Fethija džamija u Bihaću, nekada je bila crkva

Današnja džamija Fethija u 14. stoljeću je bilacrkva svetog Antonija, čak je i starija jer se vjeruje da je sagrađana kad i Dominikanski samostan u Bihaću a koji se prvi put spominje 1266. godine.

Burna istorija Bihaća, u samo jednoj od epizoda, svjedoči da je čak 100 godina nakon dolaska osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, neprestano pružao otpor i tek nakon cijelog vijeka da je pao. Osvajač, segredinski sandžak beg Hasan paša Predojević, pobjedničku zastavu je istaknuo tek kada je osvojio Antoniju, koju su potom preuredili u mesdžid i dali joj ime kao jednoj od Kuranskih sura – Feth ili pobjeda, kao što je bio naziv i velikog sultana sa kojim je počela islamizacija Bosne.

Fethija (Bihać) 2

Fethija je danas mesdžid otvoren za svakoga, pogotovo za turiste koji svakodnevno prolaze i slikaju, zainteresovani za istoriju ove nekadašnje crkve. 

Dva imama, braća Remzija i Fuad Baltić, rado se nađu i u ulozi turističkog vodiča, a i njima je drago što stranci svakodnevno navraćaju, jer im je to prilika da im pokažu ljepšu stranu i islama.

„Na zapadnoj strani Fethije je goli kameni zid bez i jednog prozora. Kako je Bihać često sa te strane bio opsjedan, oni su zazidani i više ne postoje“, rekao je za Anadolu Agency (AA) ef. Baltić. 

Kockasta unutrašnjost i danas podsjeća na crkvu, da bi se u njoj napravilo što više prostora za žene i djecu, sagrađena su tri drvena nivoa sa stepenicama. Na samom vrhu svjetlost je nevjerovatna, jer ostao je jedan originalni crkveni okrugli prozora sa bojanim staklom, star stoljećima. Džamija ima i svoj mali trg nazvan po velikom muftiji i prvom i jedinom krajiškom reisu, mudrom Džemaludinu ef. Čauševiću. A u bašti ispod ogromne lipe nalazi se i spomen nišan prvog ministra vanjskih poslova BiH rahmetli doktora Irfana Ljubijankića čiji atentat još stoji na policama neriješnih slučajeva.

Zidovi crkve, odnosno džamije, toliko su stari i plodni da je iz njih počelo nicati rastinje, bagrem, lipa, jablan, i niko se i ne zamara da bi to sjekao. Što je god više hlada oko vrele kamene Fethije, to je za džematlije bolje, pogotovo u ovo vrijeme ljetnog Ramazana gdje se trude da u Fethiji namazi i mukabele traju što duže, kako bi ih u zaboravu prošlo vrijeme do iftara.

Related Articles

 

Close