Jack Sparrow bio je britansko-muslimanski pirat iz 16. stoljeća

John Ward ili Birdy (Ptičar), poznat i kao Jack Ward, rođen je u Favershamu u regiji Kent c.1553. godine, bio je engleski pirat, koji je početkom 17. stoljeća operirao u pomorskim vodama oko Tunisa.

Malo se zna o životu Jacka Warda, ono poznatih informacija došlo je iz pamfleta, koji je napisala nepoznata osoba, a koja je navodno zajedno služila na brodu u vrijeme piratskih djelovanja. Navodi se da je rođen 1553. godine u Favershemu u jugoistočnoj Engleskoj.(1) Kao i većina ljudi rođenih na obalama mora ili rijeka, u mladosti je radio kao ribar. Nakon neuspjele invazije španskih armada na Englesku 1588. godine, s odobrenjem britanske kraljice Elizabethe I, započeo je piratski posao – pljačkanje španskih brodova, sve do 1603. godine, kad je na tron došao James I od Engleske, koji je okončao rat sa Španijom i prekinuo s piratstvom. Međutim, mnogi pirati odbili su da prekinu svoju profesiju, pa su nastavili i dalje da pljačkaju brodove. Kapetan Jack Ward povinovao se kraljevoj naredbi i u engleskom primorskom  gradu Plimutu, ponovo počeo da se bavi ribarenjem.

Iste godine, Jack Ward je postavljen u službu Kraljevske mornarice, gdje je služio na brodu imena Lyon's Whelp.(2) Nakon dvije sedmice, s oko trideset pristalica iz pomorske luke u Portsmutu otuđio je brodicu od 25 tona i otisnuo se na more. Drugovi su Warda odmah izabrali za kapetan, što je bilo najvažnije piratsko pravilo (izabrati kapetana), a zatim su se zaputili ka otoku Vajt, gdje su otuđili drugi brod po imenu Violet, kojega su preimenovali u Little John (Mali John). Govorilo se da je brod prenosio blago rimokatoličkih izbjeglica, no ispostavilo se da je bio prazan, ali ga je kapetan Ward iskoristio kao lukavstvo da zaplijeni mnogo veći francuski brod. Ward je sa svojom družinom otisnuo se na Mediteran gdje su uspjeli da zaplijene brod s 32 topa, kojega su preimenovali u The Gift (Poklon), a zatim su naredne dvije godine pljačkali trgovce, sve dok se u Salei, lučkom gradu na sjevero-zapadu Maroka, nije udružio sa holandskim moreplovcima i piratima Richard Bishopom i Anthony Johnsonom(3), a zatim uz dogovor sa sultanom Osmanom 1606. godine, uzeli su Tunis za svoju bazu. Iz baze u Tunisu uspjeli su da zaplijene nekoliko veoma vrijednih trgovačkih brodova, među njima i brod od 60 tona po imenu Reniera e Soderina.

Nedugo zatim, 1607. godine novovosvojeni brod Reniera e Soderina je počela da tone, ali se Jack Ward sa nekoliko svojih oficira uspio da spasi, no, brod je potonuo sa 400 članova posade, od čega je bilo 250 muslimana i 150 Engleza.

U Tunisu su bili bijesni jer je kapetan Ward napustio svoju poasdu i spasio se, ali unatoč tome, Osman-beg mu je ponudio utočište. U međuvremenu je kapetan Ward tražio oprost od britanskog kralja Jamesa I, koji je takvo nešto odbio. Osman-beg je održao riječ i garantovao mu sigurnost u slučaju povratka u Tunis.

Po povratku u Tunis s ostalim članovima svoje posade prihvatio je islam i oženio Jasminu Sicilijanku, također preobraćenicu na islam. Nastavio je i dalje da šalje novac svojoj porodici u Engleskoj, kako bi ih finansijski pomogao. Bio je opsjednut pticama, pa je po dolasku u Tunis dobio nadimak Jack Asfur (ar. asfur: vrabac). Po prelasku na islam uzeo je ime Jusuf Reis i ostatak života proveo sa surpugom Jasminom Sicilijankom.

Njegova životna priča imala je i pozitivnu stranu, navodi se da je učestvovao u spašavanju hiljada muslimana i Jevreja iz Španije, koji su bježali pred najžešćim progonima inkvizicije na Iberijskom poluotoku.

Nakon prelaska na islam 1612. godine, engleski dramaturg Robert Daborne (c. 1580-1628), napisao je pozorišnu predstavu pod nazivom “A Christian Turn'd Turk” (Kršćanin je postao Turčin), također, veoma popularna narodna balada “Captain Ward and the Rainbow” ili još poznatu kao “Ward the Pirate”, zapravo je inspirisana životom kapetana Warda. U novije doba, holivudski filmski serijal Pirati s Kariba inspirisan je avanturama kapetana Jack Asfura, zbog čega glavni lik i nosi ime Jack Sparrow (eng. sparrow: vrabac).

 

Piše: Resul Mehmedović

Bilješke:

  1. C.H. Firth, Naval songs and ballads, priredio C.H. Firth, Navy Records Society, London, 1908.
  2. Peter L. Wilson, Pirate Utopias: Moorish Corsairs and European Renegadoes, Autonomedia, Brooklyn, 2003, str. 55.
  3. C.H. Firth, Naval songs and ballads, priredio C.H. Firth, Navy Records Society, London, 1908, str. 12.

 

Povezani članci

Back to top button