fbpx

Kur’an, faraon i Haman – Arheološka enigma iz 7. stoljeća

“O Hamane,” – reče faraon – “sagradi mi jedan toranj ne bih li stigao do staza.” (40- Al-Mu’min, 36) “0 velikaši,” – reče faraon – “ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene, a ti, o Hamane, peci mi opeke i sagradi mi toranj da se popnem k Musaovu Bogu, jar ja mislim da je on, zaista, lažac!” (28- Al-Qasas, 38)

Haman se spominje u nekoliko kur’anskih sura kao neko ko je pomagao i podržavao faraona koji je za sebe tvrdio da je bog. Njemu je faraon u svom sukobu s Musaom, a.s., naredio da mu podigne visoku kulu kojom će se popeti do Musaovog boga. Francuski naučnik prof.Maurice Bucaille je u skorije vrijeme napisao knjigu pod nazivom “Musa i Egipat”. U ovoj knjizi se govori o korištenju imena Haman u Kur’anu, o primjedbama koje su u povijesti date na korištenje ovog imena, i o tome da odgonetanje pronađenih natpisa ispisanih hijeroglifima potvrđuje ispravnost kur’anskih navoda. Ime Haman spominje se i u Starom Zavjetu i ime je jednog perzijskog vladara, što je sasvim druga osoba od one na koju aludira Kur’an. Lovci na greške, koji nastoje pronaći proturječnosti i greške u Kur’anu, tvrdili su kako je Kur’an pogrešno prepričao Stari Zavjet, a kao dokaz su navodili način korištenja imena Haman. (Ime Haman se u Kur’anu spominje na 5 mjesta.) Ovi ljudi, koji misle da je Kur’an ljudsko djelo, isticali su da je osoba (Mohammed, a.s.,) za koju tvrde da je pisala Kur’an, napravila greške prilikom prepričavanja.

ŠEF KAMENOLOMA

Jean Francois Champollion, francuski egiptolog i jedan od pionira izučavanju starog Egipta poznat je po tome što je dešifrirao hijeroglife 1822. godine i pročitao kamene ploče iz Rosette ispisane hijerotskim (svećenićkim pismom) i demotskim (pismom za svakodnevnu upotrebu) pismom. Hijeroglifi su napokon pročitani i napravljene liste imena. U muzeju Hof u Beču, objašnjava se Hamanova bliskost faraonu (Vidi: Walter Wreszinski, Aegyptische Inschriften aus dem K. K. Hof Museum in Wien, 1906, J. C. Hinriesche Buchhandlung). A u rječniku Kraljevske liste ime “Haman” ubilježno je kao “šef radnika kamenoloma”, kako se to ističe u kur’anskoj suri “Al-Qasas” (Vidi: Hermann Ranke; Die Agyptischen Personennamen, Vierzeischnis der namen, Verlag Von J. J. Augustin in Gliickstadt, Band I, 1935).

Maurice Bucaille ime “Haman” dao je jednom francuskom stručnjaku za Egipat, uz objašnjenje da je to uzeto sa jednog arapskog rukopisa iz VII stoljeća. (Ne spominjući da se to ime spominje u Kur’anu i ističući da je to arapski rukopis iz VII stoljeća Bucaille je želio vidjeti reakcije ovog egiptologa.)

Egiptolog je rekao da je nemoguće da se jedan takav podatak nađe u arapskom rukopisu iz VII stoljeća, ali je rekao da će pogledati listu imena faraonovog dvora, a dr. Maurice Bucailleu je predložio da konsultira Rankeov Dictionary of Personal Names of the New Kingdom. Bucaille, je u njemačkoj transliteraciji hijeroglifa pronašao da je Haman bio šef radnika kamenoloma.

Štaviše, ime Haman uklesano je i na jednom spomeniku koji se danas nalazi u Beču. A činjenica da je ime Haman pisano s razmacima ukazuje na njegov značaj kod faraona. (Egipćani su riječ uvijek pisali sastavljeno, osim u izuzetnim slučajevima.)

Odlomak iz djela: Caner Taslaman, Kur’an nenadmašni fenomen, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013., str. 222-223.

Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten? (Fussilat, 53)

Related Articles

Close