Kako je Estonija – Da, Estonija – postala jedna od najbogatijih zemalja istočne Evrope

Estonija je živi primjer da je ljudski napredak usko povezan s ekonomskom slobodom.

Pitanje zašto su neke zemlje bogate i prosperitetne, dok su druge izgleda osuđene na pošast siromaštva postoji već stoljećima. Mnogi faktori smatraju se determinantama prosperiteta: geografski, kulturni, historijski itd.

Ipak, barem od 1776. godine i objavljivanja Bogatsta naroda, znamo da političke i ekonomske institucije igraju odlučujuću ulogu u tom pogledu. Slobodna trgovina, pouzdan pravni okvir koji štiti privatnu imovinu i sprovodi ugovore, kao i zdravi novac, neophodni su uslovi za napredak zemalja.

Pojava i konsolidacija institucija trajale su stotinama godina u zemljama kao što su Velika Britanija i SAD. Međutim, posljednjih decenija vidjeli smo da prave politike mogu značajno ubrzati ekonomski razvoj.

Estonija je paradigmatski primjer toga.

ESTONSKA PRIČA

Estonija je 20. augusta 1991. stekla nezavisnost nakon 51 godine pod jarmom komunizma. Zemlja je prvi put okupirana od strane Crvene armije u junu 1940. pod okriljem njemačko-sovjetskog neagresivnog pakta, pri čemu su dvije totalitarne države podijelile istočnu Evropu na sfere utjecaja. Godinu dana kasnije, nacistička armija je izvršila invaziju na Sovjetski Savez, okupirajući Estoniju do 1944. godine, kada su Sovjeti ponovo zauzeli zemlju. Politička nestabilnost u Sovjetskom Savezu tokom ranih devedesetih ubrzala je obnovu demokratije u baltičkoj zemlji.

Od prvog dana, nova vlada se obavezala da će preduzeti tržišno orijentisane reforme koje su postavile temelje za uspješnu tranziciju iz socijalizma u kapitalizam. Politički program je uključivao monetarnu reformu, stvaranje zone slobodne trgovine, uravnotežen budžet, privatizaciju državnih preduzeća i flat tax (proporcionalni) porez na dohodak.

Jedan od arhitekata ovog promarketinškog plana bio je Mart Laar, premijer Estonije u dva perioda: 1992-1994 i 1999-2002. Laar je tvrdio da je inspiraciju dobio Milton Fridmanovog bestsellera Sloboda izbora (Free to Choose), kako bi sproveo svoj ambiciozni plan reforme slobodnog tržišta.

Estonija GDP per capita

Ove reforme su otvorile put za nevjerovatan rast životnog standarda koji je Estonija doživjela nakon nezavisnosti. Danas, Svjetska banka smatra da je Estonija zemlja s visokim dohotkom, članica Evropske Unije i evrozone. Kupovna moć Estonaca porasla je 400% u posljednje dvije decenije uprkos ozbiljnom utjecaju finansijske krize 2008. na baltičke ekonomije. Pored toga, očekivani životni vijek je porastao sa 66 godina u 1994. na 77 godina u 2016. godini.

Estonija se svrstava među vodeće zemlje u smislu ekonomskih sloboda. Vladine finansije su zdrave, što pokazuje činjenica da je javni dug samo 9.5% BDP-a. Što se tiče tržišta rada, stopa nezaposlenosti u Estoniji iznosi 5.3%, što je znatno ispod prosjeka EU. Na kraju, njen efikasan i atraktivan sistem poreza na dobit (neraspodijeljena dobit se ne oporezuje) postavlja Estoniju kao svjetski centar za kompanije visoke tehnologije, podstičući strana ulaganja i ekonomski rast.

Estonija GDP per capita u poređenju s ostalim zemljama.

U poređenju s drugim bivšim sovjetskim republikama, napredak Estonije je još zapanjujući. U pogledu prihoda prilagođenih PPP (paritet kupovne moći), Estonija je na prvom mjestu ispred zemalja kao što su Rusija ili Latvija i daleko iznad srednjeg prihoda. Slika je slična kada je riječ o drugim pokazateljima kao što su očekivana životna dob ili stopa smrtnosti novorođenčadi, gdje Estonija pokazuje da ekonomski napredak ima stvaran utjecaj na životni standard ljudi.

Estonija je živi primjer da je ljudski napredak usko povezan s ekonomskom slobodom. Međutim, postoje i mnogi drugi. Zemlje koje su ne tako davno bile krajnje siromašne napuštaju glib nerazvijenosti i prihvataju prosperitet zahvaljujući kapitalizmu. Poznati su recepti za ekonomski rast i napredak. Jedino što možemo da učinimo je da širimo riječ tako da sve zemlje imaju priliku da poboljšaju svoj životni standard kao što je Estonija učinila početkom devedesetih.

Piše: Luis Pablo de la Horra (Intellectual Takeout)

Related Articles

Naručite na facebook stranici DIALOGOS.ba

Close