O najstarijim rukopisima Šahname (شاهنامه)

Firdusi se ubraja u red najznačajnijih epskih pjesnika kako u Iranu tako i u svijetu. Njegovo ime je neraskidivo vezano za prošlost, sadašnjost i budućnost svjetske književnosti. Rođen je u između 935. i 941. godine u selu Baž u blizini grada Tusa u porodici dehkana (polufeudalna klasa iz vremena Sasanida i nekoliko prvih stoljeća islama). Šahnama, nacionalni ep Irana, jedino je sačuvano Firdusijevo djelo. Pripisuju mu se i neka druga djela, ali postoji velika sumnja u njihovu autentičnost. Šahnama obrađuje historiju Perzije do pojave islama. Kada je riječ o historičnosti Šahnama je podijeljena u tri kruga: mitološki, herojski i historijski krug. O sadržaju, značaju i drugim karakteristika Šahname ću pisati drugi put, a sada ću se kratko posvetiti najstarijim i prvim ilustrovanim prijepisima ovog djela.

Nažalost, do sada nije pronađen autograf (izvoran rukopis, نسخه مادر) Šahname. Prvi do sada pronađeni prijepis datira 200 godine nakon što je Firdusi završio ovo remek-djelo. Riječ je o rukpisu iz 1217. koji je 1977. otkrio Angelo Piemontese. Ovaj rukopis nije kompletan i u sebi ne sadrži ilustracije. Osim što je do sada najstariji pronađeni rukopis, njegova važnost se ogleda i u karakterističnoj ortografiji karakterističnoj za perzijski jezik u tom periodu, o čemu ću pisati detaljnije kada budem radio opširniji prikaz ovog prijepisa. Danas se ovaj rukopis čuva u Nacionalnoj biblioteci u Firenci

Drugi najstariji rukopis datira između 1276. i 1277. Trenutno se ovaj rukopis čuva u Nacionalnoj biblioteci Velike Britanije.

U Bejrutu je 2005. otkriven prijepis Šahname za koji iranski stručnjaci tvrde da datira iz perioda između 1250. i 1350. Ukoliko je njihova tvrdnja tačna, to znači da je ovo jedan od najstarijih do sada pronađenih prijepisa. Nažalost, kolofon ovog rukopisa je izgubljen, vjerovatno jer je rukopis ukraden od njegovog ranijeg vlasnika. Ovaj rukopis je na poklon dobio profesor Musavi sa Univerziteta u Teheranu. Nije mi poznata trenutna lokacija ovog rukopisa.

Kada govorimo o perzijskom minijaturnom slikarstvu, onda ne možemo da ne spomenemo prve ilustrovane prijepise Šahname. Oni spadaju u najljepše primjere minijaturnog slikarstva. Među najranijim ilustrovanim prijepisima Šahname nalazi se rukopis poznat pod nazivom Velika mongolska Šahnama, poznat još i pod nazivom Demoteova Šahnama (Georges Demotte). Nažalost, pomenuti Demote je prodavao pojedinačne stranice ovog rukopisa, tako se on danas nalazi rasut širom svijeta. Ovaj rukopis datira iz 1330. iz perioda vladavine Ilhanida. Od ovog rukopisa sačuvano je 57 ilustracija i nekoliko stranica koje sadrže tekst, a čuvaju se u javnim i privatnim kolekcijama.

U palači Golestan (گلستان) se čuva jedan od najljepših ilustrovanih rukopisa Šahname koji datira iz 1430. Ovaj primjerak se nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Riječ je o Bajsongorovoj Šahnami koja predstavlja remek djelo perzijske minijature. Sastoji se od 700 stranica, a na svakoj stranici ima po 31 red. 21 jedna predivna ilustracija krasi ovaj unikatni primjerak rukopisa Šahname.

Šahnama šaha Tahmaspa datira iz 1540. i nastala je u Tabrizu. Krasi je 258 minijatura koje je naručio šah Ismail. Bilo je potrebno oko 30 godina da se završi ovaj rukopis. Isto vrijeme je i Firdusiju bilo potrebno da napiše Šahnamu. Nažalost, i ovaj rukopis je doživio sličnu sudbinu kao i Velika mongolska Šahnama.

Od ilustrovanih Šahnama treba spomenuti i dva prijepisa iz 17. stoljeća. Riječ Rašidovoj i Vindzorovoj Šahnami.

U nastavku možete vidjeti nekoliko stranica iz rukopisa o kojima sam govorio.

Piše: Samir Hasagić (originalni link objave)

Related Articles

Close