Američki predsjednički izbori još nisu gotovi

Iako u velikim medijima to neće čuti, ali sve do zajedničke sjednice članova Kongresa – koja će biti održana 6. januara – Joe Biden, niti bilo ko drugi, nije President-Elect, tj. izabrani predsjednik.

Bez obzira šta mediji pisali, Joe Biden – službeno – nije President-Elect. Do brojanja elektorskih glasova na zajedničkoj sjednici 6. januara, uzimajući u obzir žalbe na račun legalnosti izbornog procesa, neodgovorno je bilo kojeg kandidata proglašavati pobjednikom. Stručnjak za ustavno pravo, Bruce Fein, kaže da je sasvim otvorena mogućnost da na zajedničkoj sjednici članovi Senata i Zastupničkog doma odbace rezultate glasanja elektora, koji trenutno idu u Bidenovu korist. Iako su oni potvrđeni u ponedjeljak, to još uvijek ne znači da je stvar gotova, posebno zato što su u ključnim državama republikanci predali alternativne rezultate po kojima bi Donald Trump bio predsjednik. Između dvije grupe elektora, članovi državnih zakonodavnih tijela u ključnim državama – Mišigen, Pensilvanija, Džordžija, Viskonsin, Novi Meksiko, Nevada i Arizona – u kojima inače većinu imaju republikanci, moraće odlučiti koje elektore će poslati u D.C. na zajedničku sjednicu 6. januara.

Također je važno napomenuti da se prošle sedmice sastao komitet (JCCIC, Zajednički kongresni komitet za inauguralne ceremonije) sa zadatkom da utvrdi ko je – službeno – president-elect. To nisu bili u stanju učiniti! Prvi i osnovni zadatak ovog komiteta je da usvoji rezoluciju o službenom pobjedniku predsjedničkih izbora. No, kada je na red došlo glasanje o tom pitanju, našli su se u ćorsokaku. Tri demokrate prema tri republikanca. To se ranije nikada nije dogodilo. Ovo je prvi put u historiji ovog komiteta (koji inače postoji od 1901. godine) da nisu proglasili pobjednika izbora.

Štaviše, ako 6. januara samo jedan zastupnik i samo jedan senator ulože prigovor na rezultate izbora – za šta osnova mogu biti potencijalne izborne nepravilnosti ili bilo koji drugi razlog – onda Kongres mora odlučiti o pobjedniku izbora. Ako se ne uspiju dogovoriti, onda se aktivira Dvanaesti amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država o „nepredviđenim izborima“. Tada se glasa po senatoru, pri čemu je aktuelni potpredsjednik (Mike Pence) predsjedavajući i računa se kao 51. glas ukoliko bude potrebe za tim. Zastupnički dom također glasa, s tim što jedna država ima jedan glas (bez obzira na broj zastupnika iz svake države). Pri trenutnom stanju, republikanci imaju 30 glasova, a demokrate 20 glasova.

Ovo je veoma realan i veoma moguć scenario koji bi se mogao dogoditi ovog januara. Ako se desi, zapravo i ne bi bilo prvi put! Nakon izbora 2016. godine, demokrate su na potpuno identičan način pokušali osporiti pobjedu Donalda Trumpa. Demokrate u Zastupničkom domu uložili su prigovor na rezultate izbora u nekim od tada ključnih država, računajući Alabamu, Floridu, Mišigen, Teksas, Misisipi i obje Karoline – sve sa ciljem promjene izbornih rezultata. To su također učinili 2005. godine kada je senatorka Barbara Boxer pokušala osporiti elektorske glasove u državi Ohajo kako bi spriječila pobjedu Georgea Busha.

Demokrate danas, prema tome, nemaju osnova optuživati suprotnu stranu da ruši Ustav, jer druga strana radi isto ono što su i oni pokušali uraditi na nekim od prethodnih izbora. To je omogućeno i predviđeno Ustavom Sjedinjenih Američkih Država u slučajevima izbornih nepravilnosti ili sličnih stvari.

Dok se ne otklone sve sumnje u nepravilnosti i dok postoje Ustavom omogućeni načini pravne borbe, izborna utrka za predsjednika Sjedinjenih Država nije gotova. Definitivni pobjednik biće poznat tek 6. januara, a 20. januara bi trebao biti inaugurisan kao novi predsjednik Sjedinjenih Država.

Transkript govora Pearsona Sharpa

S engleskog preveo: Amir Krpić (Dialogos)