Danas je pobožnost klanjati namaz kod svoje kuće sa svojim sinom, kćerkom, suprugom

Sa nastupanjem akšama 23. aprila, počinje mjesec Ramazan koji muslimani širom svijeta dočekuju sa radošću, ali i u posebnim uslovima pandemije izazvane koronavirusom te su otvorena mnoga pitanja vezana za propise i ponašanje vjernika i djelovanje Islamske zajednice. Sa hfz. dr. Mevludinom ef. Dizdarevićem, muftijom Zeničkog muftijstva, razgovarali smo o mjerama koje je poduzela islamska zajednica, Ramazanu u vrijeme pandemije… 

Imami su manje u džamijama a više sa džematlijama 

NR: Kad sam Vas zvala radi dogovora za intervju, bili ste u posjeti Medžlisu islamske zajednice Maglaj. Možete li nam kazati kako se realizuju aktivnost Islamske zajednice i Vas, kao muftije, u vrijeme  pandemije? 

DIZDAREVIĆ: Tačno je da ste me dobili na telefon tokom moje posjete Medžlisu Maglaj. Bili smo u posjeti svim medžlisima na području Muftijstva, sa ambicijom da se uvjerimo kako funkcionira Islamska zajednica u vrijeme pandemije, i da vidimo kako se naši vrijedni imami snalaze u ovim nemilom okolnostima. Također, htjeli smo da vidimo kako živi naš narod s obzirom na veliki broj osoba koji su ostali bez zaposlenja što nas svakako zabrinjava. Islamska zajednica preko svojih džemata, imama i džematskih odbora poput krvotoka premrežava prostor gdje žive Bošnjaci i kožno osjeća svaki titraj na bošnjačkom biću. Stoga, imami mogu dati jako dobre uvide u to kako žive i šta osjećaju naše džematlije. Naš je zaključak da naši ljudi jesu zabrinuti ali nisu uplašeni. Jedan mudar čovjek mi je rekao i dublju je vodu Mujo gazio pa je živ ostao. Dakle, predeverat ćemo mi, s Božijom pomoći, i ovo iskušenje.   

Iz razgovora sa glavnim imamima i predsjednicima medžlisa uvjerili smo se da su imami promijenili način svoga rada tj. manje su u džamijama ali su zato daleko više u džematima i na hizmetu svojim džematlijama. To je naša misija koja je potpuno u skladu sa onom hadisi-kudsijom koja kaže ako tražite Allaha naći ćete ga kod bolesnih, kod, gladnih i žednih. Drugačije kazano, Allaha dž.š i njegovu milost treba tražiti kod svih onih koji su u potrebi pa makar i za toplom riječju i umirujućim govorom.  

Donijeli smo teške, historijske odluke 

NR: Koje je preventivne mjere zaštite usvojila Islamska zajednica? Na koji način su usklađeni vjerski propisi i običaji sa preporukama i naredbama kriznih štabova prilikom vjenčanja, dženaza…? 

DIZDAREVIĆ: Islamska zajednica kao odgovorna institucija i Muftijstvo na čijem sam čelu budno prati procese u našem društvu i nastoji na njih na vrijeme reagovati. Islamska zajednica je u mnogo čemu kičma Bošnjaka i od nas se u mnogim društvenim procesima očekuje najviše. Na tom tragu želim istaknuti da smo već koncem februara svojim imamima sugerisali prve korake na polju borbe protiv korona virusa čak i prije nekih državnih organa. U stalnom kontaktu smo sa najodgovornijim ljudima Kantonalnog kriznog štaba sa kojima razmjenjujemo informacije i iskustva sve u cilju sihroniziranog djelovanja na očuvanju života i zdravlja našeg čovjeka. Na tom tragu Islamska zajednica na razini Bosne i Hercegovine donijela je odluke bez presedana. Takve odluke su o ograničenom obavljanju džume-namaza, zabrani organiziranja zajedničkih namaza i svih drugih većih skupova. Džennaze i druge obrede obavljamo u krugu porodice. Moram kazati da takve historijske odluke nije lahko donijeti. Međutim, islam kao vjera ima jasnu liniju prioriteta u kojoj život i zdravlje stoje na samom vrhu te hijerarhijske ljestvice. Bez egzistencije nema esencije, niti vjere bez tijela i stoga smo donijeli takvu odluku koju vjernici poštuju kao izraz uvažavanja svojih vjerskih autoriteta. Bilo je u Zavidovićima izvjesnih poteškoća od strane određenih grupacija koje inače ne uvažavaju autoritete Bošnjaka. Odbili su da se povinuju odluci Islamske zajednice i na teži način su naučili da to nije dobro. Baš u toj mikrozajednici korona se, nažalost, značajno proširila.   

NR: Prvi put u historiji je zatvorena Poslanikova a.s. džamija, što je izazvalo posebne emocije kod vjernika širom svijeta. Tokom Ramazana će, kako sada stvari stoje, zajednički namazi biti onemogućeni. Šta poručujete vjernicima po ovom pitanju? 

DIZDAREVIĆ: Ljudska je iluzija da se samo nama teške stvari dešavaju i da samo naša epoha svjedoči ovako nemila iskustva. Nije prvi put da se zatvaraju najveća svetišta u islamskom svijetu Mesdžidul-haram u Mekki i Poslanikova džamija u Medini. Isto tako, nije prvi put da se nosimo sa nekom zaraznom bolešću koja paralizira život i vjerske aktivnosti. Ako je zaustavila ili usporila ekonomske aktivnosti koje osiguravaju materijalnu osnovu života logično je da su reducirane i vjerske aktivnosti. Islamska zajednica promovira načele da je poštivanje odluka nadležnih i kvalificiranih organa u nekom smislu vjerska naredba i izraz pobožnosti. Dakako, našim vjernicima koji su čitav život svoja srca vezali za Allahove kuće to teško pada. Međutim, ako su vjernici dolazili na džume, dnevne namaze, sutra teravije, ispunjavali svoje vjerske dužnosti i hranili svoju dušu pobožnošću sada je pobožnost da sve to rade kod svojih kuća i da disciplinirano slijede procedure ponašanja. Ako je nekada pobožnost bilo ići na džumu, danas je pobožnost klanjati namaz kod svoje kuće sa svojim sinom, kćerkom, suprugom. Vjernici znaju, ako smo izolirani od ljudi nismo izolirani od Gospodara. I da je Allahov mesdžid gdje god vjerničko čelo dotakne tlo i gdje svoje ruke u dovi podigne ka nebu. 

Iz bunara se samo nebo vidi 

NR: Mnogo se govori o tome kako je koronavirus osim loših donijela i neke pozitivne promjene koje će mnoge “vratiti na fabričke postavke”. Da li je, po Vašem mišljenju, vrijeme pandemije prilika da se resetujemo i ponovno počnemo cijeniti istinske vrijednosti?  

DIZDAREVIĆ: Slušao sam ovih dana mnoge komentatore i analitičare raznih teorijskih usmjerenja koji su iskazivali svoje stavove i preporuke za ponašanje u doba korone. Ono što me donekle iznenadilo jeste činjenica da su mnogi od njih posegnuli za teološkim diskursom i duhovnošću. Mnogi od njih govore o prilici za svojevrsni restart naših života, preslaganje prioriteta i potrazi za istinskim vrijednostima. Nevolje imaju taj kvalitet da nas potaknu na razmišljanje jer nas suočavaju sa našom konačnošću. Sufije bi rekle iz bunara se samo nebo vidi. To je ono što naši imami govore svo vrijeme u doba korone i mimo nje. Život nije samo igra i zabava i u toj borbi za dunjalučki prestiž ne smijemo izgubiti fokus od autentičnih vrijednosti i istinskog značenja ljudskog trajanja a to je spoznaja dragoga Bogu koja nas transcendira, uzdiže i čini boljim i većim nego što jesmo. Međutim, iskustvo nas uči da nijedna kriza ne pravi pametne ljude nego razotkriva ono što je u nama. Kriza oslobađa toplotnu energiju koja topi sve maske i demaskira sve pomno građene slike koje smo o sebi gradili. Kriza nas ogoljava i pokazuje našu bijedu i našu veličinu. Stoga smo u ovom periodu bili svjedoci dobrog i lošeg, pohlepe i solidarnosti, kreativnosti i i nesposobnosti, politike kao dobrog upravljanja i jeftinog politikanstva, brige za zajednicu i krajnje samoživosti. Hvala Bogu pa je onih pozitivnih u svim značenjima tog pojma bilo daleko više. 

Razgovarala: Elvira Šaćirbegović  (Naša Riječ)

Ramazanska poruka    

DIZDAREVIĆ: Zajedno sa opakim virusom, poput kuge, širi se i globalni strah. Strah nas je za život i zdravlje naših bližnjih, za radna mjesta, za plaće kojim osiguravamo somun na soframa za naše porodice. No, za vjernika je iluzija mogućnost života u sigurnosti bez vjere u dragoga Boga. Kur'an nas poučava da je Allah dž.š. taj koji nas hrani i od straha brani. Stoga mi se Ramazan čini dobrom prilikom da promjenom odnosa spram Allaha dž.š. i taj sveprisutni osjećaj straha odmijenimo sigurnošću i pouzdanjem. Drugačije kazano, ako nam Allah dž.š bude na prvom mjestu sve drugo će doći na pravo mjesto.