Ekonomski učinak Javiera Mileia (2024): godina preokreta u Argentini

Od preuzimanja dužnosti u decembru 2023. godine, predsjednik Javier Milei suočio se s jednom od najtežih ekonomskih situacija u savremenoj historiji Argentine. Zemlja je tada bila pogođena rekordnom inflacijom, recesijom, visokom stopom siromaštva i gubitkom povjerenja investitora. U cilju oporavka, Milei je pokrenuo niz agresivnih reformi s ciljem fiskalne stabilizacije i tržišne liberalizacije. Ovaj članak analizira ključne ekonomske pokazatelje prije i tokom njegove vladavine te sagledava opće posljedice njegove politike.

Inflacija: od haosa ka stabilnosti

U 2023. godini inflacija je dostigla 211%, dok je samo u decembru iznosila rekordnih 25,5% na mjesečnom nivou. Mileijeva administracija je odgovorila mjerama štednje, ukidanjem subvencija i monetarnom restrikcijom. Do aprila 2025. inflacija je snižena na 2,8% mjesečno, a godišnja inflacija pala je na 47,3%. Iako i dalje visoka, inflacija je pod znatno većom kontrolom u poređenju s početkom mandata.

BDP i ekonomski rast: težak početak, optimistična projekcija

Godinu 2024. obilježila je recesija, s padom BDP-a od 1,8%, dijelom uzrokovana sušom i rezovima u javnoj potrošnji. Međutim, četvrti kvartal donosi ohrabrujuće rezultate – zabilježen je rast od 3,9%, naročito zahvaljujući oporavku poljoprivrednog sektora. Prognoze za 2025. najavljuju rast od 5,5%, što bi označilo značajan preokret.

Nezaposlenost i siromaštvo: bolna tranzicija

Nezaposlenost je porasla s 5,7% na 6,4%, uslijed otpuštanja u javnom sektoru i usporavanja ekonomije. Siromaštvo je početkom 2024. dostiglo zabrinjavajućih 57,4%, ali je do kraja godine smanjeno na 38,1%. Ekstremno siromaštvo je gotovo prepolovljeno – sa 18,1% na 8,2%. Ovi podaci ukazuju na početne društvene troškove reformi, ali i na postepenu stabilizaciju.

Devizni kurs i valuta: liberalizacija u funkciji povjerenja

Milei je brzo ukinuo devizne kontrole, dozvolivši tržištu da odredi vrijednost argentinskog pezosa. Valuta je u decembru 2023. devalvirana za 50%, ali je u 2024. godini ojačala za čak 44,2%. To je povratilo dio izgubljenog povjerenja investitora i smanjilo devijacije između zvaničnog i crnog tržišta.

Javni dug i fiskalna bilanca: historijski pomak

Naslijeđeni javni dug od 157,6% BDP-a u 2023. smanjen je na 84% do kraja 2024, a cilj za 2027. je pad ispod 70%. Još važnije, prvi put u više od 100 godina, Argentina je ostvarila primarni fiskalni suficit – 0,6% BDP-a do aprila 2025. Ovo je rezultat ukidanja subvencija, reforme javne uprave i povećanog poreznog nadzora.

Realne plate i socijalni pritisci

Dok su realne plate u javnom sektoru pale za više od 15%, privatni sektor je zabilježio skroman rast od 3,3%. Penzioneri su posebno pogođeni – stopa siromaštva među njima porasla je sa 13,2% na 30,8%. Ovo je izazvalo val kritika, iako vlast naglašava da je riječ o neizbježnom prelaznom periodu.

Tržišno povjerenje i investicioni oporavak

Rizik države je opao s preko 2.500 na oko 700-800 baznih poena. Obveznice su ojačale, a berze su pokazale oporavak. Strane investicije, naročito u energetiku, rudarstvo i agrar, su u porastu. Ovaj indikator potvrđuje da tržište vidi Mileijeve reforme kao vjerodostojne.

Dugoročni izgledi

Analitičari i međunarodne institucije, uključujući MMF i Svjetsku banku, prognoziraju nastavak stabilizacije u 2025. i potencijalni uzlet ekonomije. Pored fiskalnog uspjeha, ostaje izazov kako uravnotežiti liberalne ekonomske mjere s potrebama socijalne sigurnosti.

Zaključak

Mileijeva ekonomska politika izazvala je snažne i brze promjene u argentinskoj ekonomiji. Iako su troškovi reformi visoki, posebno za najugroženije slojeve društva, rezultati na planu inflacije, fiskalne stabilnosti i deviznog tržišta pokazuju značajan napredak. Sud o njegovom mandatu ovisit će o sposobnosti da održi stabilnost i istovremeno poboljša životni standard građana u narednim godinama.

Izvori: 

Povezani članci

Back to top button