Fondacija Mulla Sadra – “Sedam kiraeta” su izmišljotina i nemaju nikakav racionalan smisao

„U sunijskim predajama navodi se kako je Kur'an objavljen na „sedam harfova“, pa je uputno da se potanko upoznamo s ovim nakon što navedemo same predaje.

„Taberi posredstvom Junusa i Ebu Kurejba, s njihovim lancem prenosilaca, te posredstvom Ibn Šihaba, s njegovim lancem prenosilaca, bilježi predaju od Ibn Abbasa, koji kaže da mu je Božiji Poslanik, s.a.v.a., kazao sljedeće:

„Džibril me je podučavao učenju na jednom harfu i ja sam ponavljao za njim, pa sam od njega zatražio više, i on mi je povećavao sve dok se nije zaustavio na ‘sedam harfova’!“

Ovu predaju Bilježi Muslim, s posredstvom Harmele, Ibn Šihaba i Junusa.[1]“[2]

Zatim autor navodi još nekoliko predaja iz hadiskih zbirki, citirajući hadise iz Buharije, Muslime i Musneda itd., koje, napomene radi, šiije ne prihvataju.

Jedna od spomenutih predaja je predaja o Omeru, r.a., u kojoj se kaže sljedeće:

„Jedan je čovjek kod Omera ibnu-l-Hattaba učio Kur'an, pa mu je on naredio da ga uči drugačije, ‘Ovako sam’, rekao mu je dotični čovjek, ‘učio i kod Božijeg Poslanika, s.a.v.a., i on nije tražio da učim drukčije!'Tako su se pporječkali kod Vjerovjesnika, s.a.v.a., pa je čovjek rekao: ‘Božiji Poslaniče, zar me nisi podučio da taj i taj ajet učim ovako?!’ ‘Jesam’, kazao je on. To je na Omeru ostavilo traga, i Vjerovjesnika, s.a.v.a., prepoznao je to na njegovom licu te ga je rukom udario po prsima i rekao: ‘Udalji šejtana!’ i to ponovio tri puta. Zatim je rekao: ‘Omere, Kur'an je sav jednak, ako milost ne staviš namjesto patnje ili patnju namjesto milosti!“[3]

U narednih 15-ak stranica, autor djela El-Bejan, koje je prevela i štampala Fondacija Mulla Sadra, navodi vjerodostojne hadise, kategorički ih opovrgavajući, obrazlažući to „racionalnim argumentima“, a završavajući negiranjem sunijskih hadiskih zbirki, kazujući:

„Ovo bi bile najznačajnije predaje koje se prenose o ovome. Sve se prenose sunijskom tradicijom i sve su u proturječnosti s onim što Zurara na vjerodostojan način prenosi od Ebu Džafera, a.s.:

„Ovaj Kur'an je jedan i objavljen je od Jednoga, međutim različitost učenja dolazi od prenosilaca!“[4]

El-Fudajl b. Jesar upitao je Ebu Abdullaha, a.s.:

„Ljudi govore da je Kur'an objavljen na ‘sedam harfova’?“, a Ebu Abdullah, a.s., odgovorio mu je: „Lažu Allahovi neprijatelji, Kur'an je objavljen na jednom harfu od Jednoga i Jedinoga!”[5][6]

Zaključak: Sve vaše (sunijske) predaje, pa makar bile najvjerodostojnije, možete, grubo zvuči, ali, „okačiti mačku o rep“, jer se ne slažu sa našim predajama.

Ko je El-Kulejni, autor “šiijske Buharije”?

Treba napomenuti da hadiska zbirka El-Kulejnija nema uopće lanac prenosilaca i predaje koje se spominju i pripisuju porodici Allahovog Poslanika, nemaju nikakvog historijskog utemeljenja, i plod su mašte autora, koji je živio skoro tri stoljeća nakon Allahovog Poslanika.

Također, autor citirane hadiske zbirke ne samo da negira „sedam kiraeta“, o čemu govore citirane predaje, nego je poznat i po negiranju samoga Kur'ana, a tezi izmijenjenosti i nepotpunosti Kur'ana, posvetio je čitavo jedno poglavlje, koje je naslovio: „Niko osim Imama nije sakupio Kur'an”. U dotičnoj najvjerodostojnijoj zbirci hadisa, izmijenjenost Kur'ana se spominje na sljedećim stranicama: I tom, str. 421, 422, 430, zatim u II tomu, str. 86, 366, 379, 380, 381, 383, 388, 389, 390, 394,395,396,419,420,421, 424, 432. Zatim u djelu Revdatul kafi, str. 43, 159, 160, 174, 175, 241, 242, 309. Zbog preobimnosti, spomenut ćemo samo nekoliko „vjerodostojnih predanja“:

1. Džabir prenosi da je Ebu Džafer rekao: “Ko god tvrdi da je sakupio Kur'an je lažac. Niko nije bio u stanju da sakupi i zapamti to osim Ali b. Ebi Talib i Imami nakon njega.”[7]

2. Također se od Džabira prenosi sličan hadis u kojem kaže da Kur'an nije sakupio niko osim Imama.[8]

3. Hišam b. Salim prenosi da je Ebu Abdullah rekao: “Doista, Kur'an koji je Džibril objavio Muhammedu imao je 17.000 ajeta.”[9]

Ši'ijski autoritet, Mulla Hasan, autor poznatog djela “Tefsiru-Safi”, kaže: „Što se tiče ubjeđenja naših šejhova po ovome pitanju, jasno se vidi da je Muhammed Jakub El-Kulejni bio ubijeđen u izmijenjenost Kur'ana i njegovu manjkavost…“[10]

Završne riječi Sejjida Ebu-l-Kasima El-Huia o “sedam kiraeta”

„Prethodno smo ukratko ukazali na to da su, nakon Vjerovjesnika, s.a.v.a., izvor za vjerska pitanja Allahova Knjiga i Članovi Poslanikove Porodice (Ehli-bejt), od kojih je Allah otklonio nečistotu i potpuno ih očistio… Tako da predaje koje su u suprotnosti s onim što se prenosi od njih nemaju nikakvu vrijednost.“[11]

Ovim riječima se jasno implicira da su ashabi, kao i oni koji su poslije njih prikupljali i bilježili hadise, skloni su iskrivljivanju i fabriciranju vjere, i sve što je suprotno sa „hadisima“ bez lanaca prenosilaca, napisanim dva i po stoljeća poslije Allahova Poslanika, „nema nikakvu vrijednost“.

Konkretno o „sedam kiraeta“, autor u nastavku na str. 170, kaže sljedeće:

„Ako se pod sedam kiraeta misli na onih sedam poznatih načina učenja Kur'ana, onda smo čitaocu već objasnili NEOSNOVANOST ovakvog čega – u poglavlju o pouzdanosti u prenošenju načina učenja Kur'ana…“[12]

A u poglavlju pod naslovom „Nesuvislost predaja“, kaže sljedeće:

„Svemu tome treba dodati i činjenicu da objavljivanje Kur'ana na „sedam harfova“ NEMA NIKAKAV RACIONALAN SMISAO, niti onaj ko to podrobnije razmotri može u tome dokučiti kakvo suvislo značenje.“[13]

Poglavlje u kojem negira sedam kiraeta i smatra ih nesuvislošću i očito, produktom ashaba i kasnijih muslimana, završava riječima:

„Iz svega što smo kazali možemo zaključiti da objavljivanje Kur'ana na „sedam harfova“ nema ispravan smisao, pa se, stoga, sve one predaje koje govore o tome imaju ODBACITI, posebno kad se ima u vidu da hadisi koji se prenose od Imama Ehli-bejta, a.s., upućuju na LAŽNOST ovih predaja i na to da je Kur'an objavljen na samo jednom harfu, a da je različitost učenja došla od učača.“[14]

Na web stranici Fondacije Mulla Sadra, uz malo blaži i dotjeraniji odgovor, također, o „sedam kiraeta“, stoji sljedeće:

„O njihovoj vrijednosti kao dokazu te vjerodostojnosti – da li su svi tevaturom preneseni od Poslanika, s.a.v.a., ili ne – postoji više stavova. Općeniti odgovor do kojeg dolazimo na osnovu tih rasprava jeste odričan, jer na osnovu mišljenja istraživača, od Allahova Poslanika, s.a.v.a., nije preneseno više od jednog kiraeta i to je onaj kiraet koji je u upotrebi među muslimanima.“[15]

Trenutno među Bošnjacima postoji 6 ili 7 kurra hafiza, tj. osoba koje su naučile Kur'an na sedam ili deset kiraeta, međutim, moramo ih razočarati i reći da su godine truda učenja Kur'ana na sedam ili deset kiraeta uzalud potrošeno vrijeme, jer su kiraeti NESUVISLI, NEMAJU NIKAKAV RACIONALAN SMISAO i produkt su krivotvorenja vjere od strane ashaba i kasnijih generacija.

Ukratko, to bi bio rezime nauka o „sedam kiraeta“ Fondacije Mulla Sadra i, napominjem, „umjerenih šiija dvanaestoimamija“. Tako da, niko ne može reći da su to stavovi „manjine, nekih ekstremnih, nebitnih“ sekti, već, vladajuće sekte u Iranu, te mišljenja najvećih šiijskih autoriteta iz prošlosti, ali i našeg doba, obzirom da je Sejjid Ebu-l-Kasim El-Hui umro 1992. godine.

Piše: Resul S. Mehmedović

Bilješke:

[1] Sahihu Muslim, 2/202, poglavlje o putnikovom namazu i njegovm skraćivanju, hadis br. 355, izdanje Muhameda Alija Sabiha, Egipat.

[2] Sejjid Ebu-l-Kasim El-Hui, El-Bejan – Uputa u tumačenje Kur'ana, Fondacija Mulla Sadra, Sarajevo, 2013., str. 151.

[3] Sahihu Buhari, poglavlje o sporenjima, hadis br. 2241, i poglavlje o vrijednostima Kur'ana, hadis br. 4653; Sahihu Muslim, 2/202, poglavlje o putnikovom namazu i njegovom skraćivanju, hadis br. 1354 i 1357

[4] Usulu-l-Kafi, 1/630, poglavlje o vrijednosti Kur'ana, odjeljak En-Nevadir, hadis br. 12

[5] Ibid, hadis br. 13

[6] Sejjid Ebu-l-Kasim El-Hui, El-Bejan – Uputa u tumačenje Kur'ana, Fondacija Mulla Sadr, Sarajevo, 2013., str. 157.

[7] Al-Kulejni, Usuli Kafi, 1/228

[8] Ibid., 1/285

[9] Al-Kulejni, Usuli kafi, poglavlje Fadlal-Qur’an, II tom, Teheran, 1381., str. 634.

[10] Mulla Hasan, Tefsiru-Safi, str. 14.

[11] Sejjid Ebu-l-Kasim El-Hui, El-Bejan – Uputa u tumačenje Kur'ana, Fondacija Mulla Sadra, Sarajevo, 2013., str. 157.

[12] Ibid., str. 170.

[13] Ibid., str. 158.

[14] Ibid.m str. 171.

[15] http://www.mullasadra.ba/kur-an/52-kur-an/1890-kiraet-i-ucaci (19.4.2017.)