Genijalna ideja koja je popularizirala nekada zabranjeno povrće krompir

Početkom jeseni, u dalekom sjevernom okrugu Arustuk u Mejnuu, škole zatvaraju svoja vrata za “pauzu za krompir” — također poznatu kao pauza za žetvu — jer učenici pomažu u berbi krompira. To je godišnja tradicija za jedan od najomiljenijih usjeva u Americi: skromni krompir. Krompir je prošao dug put do toga da postane vrlo popularno povrće u Sjedinjenim Američkim Državama i širom Evrope. Ali to nije uvijek bilo tako.

Dok je krompir postajao dio evropske kuhinje još otkad su ga Španci donijeli na kontinent sredinom 1500-ih, Francuzi nisu bili naročito naklonjeni krompiru. Odbijali su ga prihvatiti, nazivajući ga “hranom za svinje” i vjerujući da ove gomolje uzrokuju gubu. Francuski parlament je čak službeno zabranio krompir 1748. godine.

Tada se pojavio Antoine-Augustin Parmentier, francuski farmaceut koji je služio kao vojni farmaceut tokom Sedmogodišnjeg rata između 1754. i 1763. godine. Tokom tog vremena, Prusi su ga zarobili i držali u zatvoru, prisiljavajući ga da jede krompir kao zatvorsku hranu.

Parmentierovo iskustvo u zatvoru bilo je transformativno. Jeo je krompir i preživio – bez gube ili drugih bolesti. Kad je oslobođen na kraju rata, Parmentier se vratio studijama u Parizu. Do 1772. godine, njegova misija bila je uvjeriti Francuze da je krompir ukusan i zdrav, a te iste godine, francuska vlada je ukinula zabranu krompira zahvaljujući Parmentierovom pionirskom radu. Godine 1773. čak je dobio nagradu Akademije u Besansonu za istraživanje koje je dokazalo da je krompir odličan izvor hrane za ljude koji pate od dizenterije.

Reklamne smicalice za krompir?

Ipak, čak i nakon svog rada, Francuzi su se i dalje bojali i mrzili krompir. Ali Parmentier nije odustajao. Odlučan da svojim sunarodnjacima dokaže da je krompir zapravo dobar, počeo je organizirati reklamne događaje koji su uključivali krompir. Organizirao je elegantne večere na kojima je posluživao omraženi gomolj, pozivajući poznate ličnosti kao što su Benjamin Franklin i Antoine Lavoisier. Jednom prilikom Parmentier je napravio buket od cvjetova krompira i poklonio ga kralju i kraljici Francuske.

Kad reklamne smicalice nisu uspjele popularizirati krompir, Parmentier je isprobao novu taktiku. Kralj Luj XVI mu je 1781. godine dodijelio veliki komad zemlje u Sablonu. Parmentier je pretvorio taj komad zemlje u njivu s krompirom, a zatim unajmio naoružane stražare kako bi napravio veliki spektakl čuvanja krompira. Njegova ideja je bila da će ljudi primijetiti stražare i pretpostaviti da krompir mora biti vrijedan. Sve što se tako strogo čuva mora biti vrijedno krađe, zar ne? U tom smislu, Parmentierovim stražarima je naređeno da dopuste lopovima da ukradu krompir. Ako bi neki preduzimljivi lopovi pokušali podmititi stražare za krompir, stražari su bili instruirani da prihvate mito, bez obzira na veličinu.

I zaista, ubrzo su ljudi počeli krasti Parmentierov krompir.

Krađe = Popularnost

Krađe su pomogle da krompir postane popularniji, ali nažalost za Parmentiera, sve se to dešavalo uoči Francuske revolucije. Glad je bila rasprostranjena, a krompir se koristio za borbu protiv gladi u sjevernoj Francuskoj 1785. godine. Ipak, ljudi u drugim dijelovima Francuske bili su sumnjičavi i uplašeni, pa kada je Parmentier objavio rad o uzgoju i korištenju krompira po naređenju kralja Francuske, bio je ignorisan. Nije pomoglo ni to što je taj rad objavljen 1789. godine, neposredno prije početka revolucije.

Tek 1794. godine krompir je zaista počeo dobivati popularnost u Francuskoj. Te godine, Madame Merigot objavila je kuharicu s receptima za krompir. Od te godine nadalje, krompir je postao široko prihvaćen kao “hrana za revolucionare.” Sljedeće godine, velike njive krompira bile su zasađene kako bi hranile pobunjenike tokom dugotrajnog opsjedanja Pariške komune.

Danas se mnogi francuski recepti s krompirom nazivaju po Parmentieru. Tu su Hachis Parmentier, jelo slično pastirskoj piti s korom od pire krompira, i Potage Parmentier, supa od krompira i poriluka.

Šta je sa pomfritom?

Možda se pitate kako je nastao pomfrit, najpoznatije jelo od krompira? I Francuska i Belgija tvrde da su mjesto nastanka pomfrita, a prema anegdotalnim dokazima, izum je nastao 1780-ih u Francuskoj ili ranih 1700-ih u Belgiji. Historičari osporavaju ovo zbog činjenice da ljudi vjerovatno ne bi trošili tako velike količine skupog ulja za duboko prženje krompira.

Piše Amber Kanuckel (Farmers Almanac)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović