Iz sjene brda na vrh moći: Alaviti
SIRIJSKA BRDA VEĆ SU VIŠE OD 1000 godina sklonište ustaničkih zajednica koje traže tajnovitost ili sklonište. Tako je bilo u 12. stoljeću s bratstvom asasina koji sa zidina svojih probušenih utvrda organiziraju ubojstva protiv svojih neprijatelja. Dvije druge sekte isto su tako našle azil u visokim sirijskim masivima: druzi i nusairiti koje zovu i alaviti.
Podrijetlo te misteriozne zajednice je kontroverzno. Neki misle da su oni predstavnici staroga idolatrijskoga kulta koji je uključio elemente monoteizma prisutne na Bliskom istoku. Druga teza koja je vjerojatnija povezuje ih s Muhamedom bin Nusairom, iračkim šiitom iz 9. stoljeća, bliskim jedanaestom imamu koji je proglasio božansku prirodu Alija i imama koji su ga naslijedili na čelu šiitskog pokreta od početka. Pristaše bin Nusaira stvorili su prve nusairitske zajednice koje su pod vodstvom slavnih osoba polako prihvaćali obrede i ezoterične postupke koje će ih obilježiti, ali ih i odvojiti od islama. Osim toga morali su brzo izbjeći u sjevernu Siriju kako bi umaknuli prvim vjerskim progonima čije su žrtve bili. Tijekom stoljeća nisairiti su poput druza prakticirali tagiyu ili “dvoličnost”; oni službeno ispovijedaju dominantnu sunitsku religiju, ali praktički u stvarnosti njihov je kult tajni.
U zdravlje Amsa
Alavitska vjera predstavlja se kao ezoterični kult rezerviran za najnižu manjinu posvećenih. Potrebno je imati najmanje 18 godina da bi se moglo prisustvovati pristupnoj ceremoniji. Tog dana mladića prima skupština mudraca koja mu naređuje da prizna jednog od njih kao kuma što čini tako da stavi na glavu cipelu onoga koga je odabrao.
Nakon toga od njega se traži da popije čašu vina u zdravlje “Amsa”, a to je formula koju ne može shvatiti toga trenutka. Mora također prisegnuti da će čuvati tajnu o tome što će naučiti; obavještava ga se da neće moći biti dostojanstveno pokopan ako prekrši tu prisegu. Napokon svaki član skupštine se diže i nazdravlja u čast novopridošloga. Sada je posvećen, a kum koji ga vodi uči ga temeljima, posebno molitvama. No on ponajprije ovisi o šeiku koji je duhovni vođa mjesne zajednice i koji ima zadatak da naučava posvećene.
Različita religija
Alavitska doktrina je sinkretizam muslimanskih, kršćanskih, židovskih, ali i iranskih elemenata. Ona se temelji na vjeri u trojstvo koje se sastoji od Alija, prvog imama, proroka Muhameda i Salmana al-Farisija, bliskog prijatelja ovog posljednjega. Tri početna slova njihova imena tvore riječ “Ams” koju posvećeni zazivaju u svojim obredima.
Uči ih se osim toga da je nusairizam postojao i prije stvaranja svijeta. Nusairiti su živjeli u blizini boga u obliku svjetlosti. No budući da su sebe smatrali savršenima, bili su svrgnuti i poslani u svijet materije gdje im je suđeno da se reinkarniraju iz života u život. No njihova je nada da zahvaljujući inicijaciji i pobožnu životu uspiju izaći iz toga kruga koji ih drži zatočene. Alaviti slave velik broj svetkovina preuzetih što od islama što od kršćanstva (Božić i Bogojavljenje) ili od perzijske religije (njihova Nova godina). U tim prigodama oni se skupljaju u obitavalištu jednoga od njih i pod vodstvom šeika zajedno čitaju tekstove iz svoje liturgije. Zatim žrtvuju životinje koje jedu na gozbi zazivajući boga. Izvan tih svetkovina alaviti redovito slave misu tijekom koje posvećuju vino koje piju u čast starješina svoje zajednice.
Alavitska država
ALAVITSKO DRUŠTVO DIJELI SE NA više klanova i plemena koji odražavaju različita etnička podrijetla svojih članova: tu se nalaze Arapi, Perzijanci, Turci i Kurdi. Ta raznolikost nije spriječila jak osjećaj jedinstva što su ga doživjeli Francuzi tijekom svoje vlasti nad Sirijom. Godine 1920. Francuzi su proglasili “Autonomno područje alavita” koje čak postaje “državom” dvije godine poslije. Ali 1926. područje je ponovno pripojeno Siriji unatoč zahtjevima nusairita za autonomijom. Prihvaćajući poraz alaviti su ipak uspjeli okrenuti situaciju u svoju korist preuzevši vlast u Siriji. Okrenuvši leđa dvoličnosti koja ih je štitila proteklih stoljeća, uspjeli su zauzeti ključna mjesta sve do 1970. do dolaska na vlast Hafez el-Assada, alavitskog generala. Otada se sudbina ove sekte i sudbina Sirije isprepleću.
Odlomak iz djela: Jean Francois Signier, Tajna društva, str. 37-38.
Priredio: Resul Mehmedović