Kako Holanđani pametnim projektovanjem hrane čitav svijet
Holandija je drugi po redu najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu, a tajna njihovog uspjeha između ostalog leži i u upotrebi arhitektonskih inovacija.
Ovakav rejting Holandije zapravo je izvanredan kada se uzme u obzir činjenica da su ispred nje samo Sjedinjene Američke Države koje imaju 237 puta veću obradivu površinu. I pored ovakve razlike Holandija je u 2017. godini izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od gotovo 100 milijardi dolara i dodatnih proizvoda povezanih s poljoprivredom u iznosu od 10 milijardi dolara.
Značajan utjecaj u uspješnosti Holandije na ovom polju imaju i arhitektonske inovacije, što se najbolje može vidjeti iz vazduha. Naime, na fotografijama Toma Hegena, iz serije The Greenhouse, mogu se vidjeti mnogobrojni prostrani staklenici, od kojih neki pokrivaju površinu od 70 hektara, te svakako dominiraju arhitektonskim pejzažem na jugu Holandije. Zanimljivo je da ova zemlja ima ukupnu površinu pod staklenicima u iznosu od 93,3 kvadratna kilometra, što je na primjer, duplo više od ukupne površine Novog Beograda.
ODRŽIVA ARHITEKTURA
Takav sistem postignut je kroz dobru i održivu arhitekturu. Krovovi sa dvostrukim zastakljenjem omogućavaju zadržavanje toplote, dok modularne čelične konstrukcije omogućavaju jednostavno širenje i prilagođavanje hala, bez ugrožavanja dotoka prirodnog osvjetljenja.
BEZ PESTICIDA I ANTIBIOTIKA
Postojeće izgrađene strukture staklenika širom Holandije rezultat su dogovora na polju održivosti. Početkom 2000-ih Holanđani su se obavezali na nacionalnom nivou na novi oblik održive poljoprivrede. Jedan od najvećih rezultata bilo je potpuno eliminisanje pesticida iz plastenika i smanjene primjene antibiotika za 60 posto.
Kako se razvijaju nove tehnologije i sistemi, Holanđani ih prate kako bi što bolje i efikasni razvili poljoprivredu i uspjeli da nahrane što veće gradsko stanovništvo kako u Holandiji, tako i na svjetskom nivou. Ovakva arhitektonska transformacija na polju poljoprivrede i sve veća težnja ka kontrolisanom uzgoju će se kontinuirano razvijati imajući u vidu da se predviđa da će do 2050. godine na planeti živeti 10 milijardi ljudi, u odnosu na trenutnih 7,8 milijardi. Uslijedit će sve veća potreba za boljim poljoprivrednim prinosima, ali i imperativ ka manjoj upotrebi vode, energije i zemlje.
Izvor: Gradnja