Laffer: BiH treba odbiti poreske savjete MMF-a

Laffer, koga je magazin „Time“ svrstao među najveće umove 20. vijeka je bio na čelu tima koji je kreirao ekonomsku politiku predsjednika SAD Ronalda Reagana za oba njegova mandata (1981-1989). Bio i savjetnik premijerke Margareth Thatcher o fiskalnoj politici u Velikoj Britaniji tokom 80-ih godina.

Profesor Laffer poznat je kao kreator „Lafferove krive“ koja pokazuje da je pretjerano podizanje poreza kontraproduktivno, pa dovodi do opadanja poreskih prihoda i prelivanja kako sredstava, tako i radne snage na crno tržište. Na „Lafferovoj krivi“ postoji tzv. optimalna porezna stopa, ona koja povećava prihode vlade, ali i zaposlenost, produktivnost i proizvodnju.

CAPITAL: Prvi put ste u BiH. Koliko ste upoznati sa stanjem ovdje? BiH je među najsiromašnjim zemljama Evrope, nezaposlenost je ogromna, stanovništvo skoro svkodnevno odlazi.

LAFFER: Treba vam ekonomska reforma. Treba vam potpuni ekonomski remont. To je kao kod doktora kad vam kaže da ste predebeli i da ne možete trčati. Morate pratiti neke medicinske savjete.

CAPITAL: Danas ćete održati predavanje na temu „Siva ekonomija u BiH i njene implikacije na privredu“. Kakvi su Vaši pokazatelji, koliko je siva ekonomija zastupljena u BiH i u kojim oblastima najviše?

LAFFER: Bio bih glup da se pretvaram da sam ekspert za BiH, jer nisam. Ali, razumijem situaciju u mnogim državama i radio sam godinama brojna istraživanja i opšti principi o kojima govorim su šta porezi rade, šta ne rade, koliko vam poreza treba, šta rade bogati, kako zaobilaze poreze. Govoriću malo o preraspodjeli prihoda. Što se tiče sive ekonomije u BiH, o njoj ću direktno govoriti. Postoje dvije vrste sive ekonomije, jedna je legalna, a jedna je nelegalna. Recimo, poreski rajevi su legalni, ali prave istu štetu kao poreska utaja. Sve to, u stvari je, uzrokovano visokim porezima.

CAPITAL: Kreator ste „Lafferove krive“. Koja je to optimalna poreska stopa i koje zemlje su sprovele u djelo vašu tezu i smanjile poreze i da li su ostvareni očekivani efekti?

LAFFER: Navešću nekoliko primjera. Najviše volim govoriti o primjerima iz svoje zemlje. Govoriću o Kenediju, Reganu, Klintonu… To su neki dobri primjeri. Govoriću i o Niksonu, Obami i Bušu kao lošim primjerima. Imamo primjere kada je Kenedi smanjio stopu poreza sa 91 odsto na 71 odsto, smanjio je porez na preduzeća, smanjio je poreze na različite proizvode. Tokom perioda Kenedijeve ekonomije imali smo fenomenalan rast i budžetski višak. Isto se odnosi i na Regana. Smanjili smo poreze, uveli slobodnu trgovinu, otvorili ogroman broj radnih mjesta i imali ogroman rast prihoda. Međutim, imamo i predsjednike, kao što su Buš i Obama, koji su radili jako loš posao i uzrokovali ogromne deficite zbog većih poreza i socijalnih davanja.

CAPITAL: Da li je, prema Vašem mišljenju, bolje povećanje direktnih ili indirektnih poreza?

LAFFER: Nijedno. Jedina razlika između direktnih i indirektnih poreza su troškovi naplate novca. Nema nikakve razlike između direktnog poreza, recimo kada oporezujete prihod sa 50 odsto, ili kada vam se udvostruči cijena proizvoda koji kupujete. To je ista stvar, razlika je samo u načinu naplate.

CAPITAL: Jedan od ključnih zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda vlastima BiH je povećanje akckiza na gorivo za 15 feninga po litru? Vlasti u BiH mjesecima ne uspjevaju da dođu do dogovora po ovom pitanju. Da li je povećanje akciza prihvatljivo u zamjenu za dobijanje kredita međunarodnih finansijskih institucija?

LAFFER: Ja ne bih svoju domaću poresku politiku ni na koji način i ni pod kojim okolnostima podvrgavao MMF-u.

CAPITAL: Zašto?

LAFFER:  Zato što smatram da nemaju pravo da kontrolišu vaše domaće politike. Ako vam kredit treba i ako oni žele da ga odobre, to je sjajno. Ali, ne bi trebalo da vam govore kako da vodite svoju državu. Isto se odnosi i na firme kada uzimaju kredit.

CAPITAL: Kakav je Vaš stav o MMF-u? Pojedini analtičari smatraju da prisustvo MMF-a u nekoj zemlji samo pokazuje da se radi o nesigurnoj zemlji u kojoj nema stranih ulaganja?

LAFFER: To je jako dobar opis. MMF je kroz istoriju davao najgore savjete. Uvijek žele da povećate poreze i da uništite svoju privredu. Zašto bi neko želio da uništi svoju ekonomju da bi sarađivao sa njima?

CAPITAL: Javni dug BiH iz godine u godinu se povećava. Kritičari vlasti ističu da je poseban problem što se vlasti zadužuju samo za potrošnju.  Prema zvaničnim podacima učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu u 2016. godini iznosilo je 39,8 odsto. Da li je sa tim procentom BiH prezadužena zemlja?

LAFFER: Ne. To samo po sebi nije znak. I Amerika ima istu situaciju. Poenta kod pozajmljivanja je šta ćete uraditi sa tim novcem i hoće li to donijeti više prosperiteta. Mi smo tokom Reganovog mandata podigli javni dug, kako bi smanjili poreze i napravili dobro tržište. To je sjajno funkcionisalo. Ako BiH posuđuje novac da obezbijedi prosperitet i ekonomski rast, onda treba da se zadužuje, ali ako to nije razlog, onda ne bi trebalo da se zadužuje. Ako sam dobro protumačio brojke, čini mi se da se udio javnog duga u BiH smanjio, ja bih volio da se on brže smanjuje, a to bi se desilo ako bi BiH prodala državna preduzeća. Ta preduzeća se trebaju privatizovati. Ako te firme privatizujete nećete imati stalne odlive i deficite na toj strani, sakupićete malo novca, a kompanije će bolje poslovati bez učešća vlade. To je uradila Turska koja je od 2009. do 2016. godine privatizovala sva preduzeća, dug joj je značajno pao i sada su ta preduzeća nevjerovatno uspješna. To je dovelo do velike ekspanzije u Turskoj i mislim da bih je slijedio po tom pitanju.

CAPITAL: Ukupno poresko opterećenje na platu u RS iznosi oko 62 odsto. Da li su to previsoka opterećenja i koliko bi, prema Vašem mišljenju, bilo optimalno opterećenje?

LAFFER: Da, naravno da je previsoko. Ja bih volio da je to opterećenje oko 20 odsto.

CAPITAL: Kako vidite trenutna zbivanja na globalnom nivou. Koji su, po Vama, najveći rizici za svjetsku ekonomiju u narednom periodu?

LAFFER: Svjetska ekonomija nakon Obame i Buša ležala je na leđima, na podu u podrumu. To nije period kada morate da brinete da ćete dublje pasti. Sada imamo sjajne mogućnosti za rast. Imamo sjajnu šansu jer nam predstoji možda najveći period rasta u svjetskoj istoriji i samo mi bismo mogli tu priliku da iskoristimo.

Izvor: Capital.ba

Povezani članci

Back to top button