Molla Nasreddin, prvi muslimanski satirični magazin (1906-1931)

Molla Nasreddin je bio satirični magazin koji je 1906. u Tibilisiju osnovao Jalil Mammadguluzadeh.

Publikovan između 1906. i 1930, Molla Nasreddin je bila satirična azerbejdžanska edicija nazvana po legendarnom sufijskom mudracu-budali iz srednjeg vijeka. Sa zajedljivim smislom za humor i upečatljivim, realističnim ilustracijama, Molla Nasreddin je napadao licemerje muslimanskog svećenstva, sujevjerje i zaostalost muslimanskog puka, kolonijalnu politiku američkih i evropskih naroda prema ostatku svijeta i iskvarenost lokalne elite, istovremeno pozivajući i zagovarajući westernizaciju i reformu obrazovanja i jednakih prava žena. Zahvaljujućo njihovom utjecaju, nakratko nezavisni demokratski Azerbejdžan (1918-1920) može se pohvaliti da su žene dobile pravo glasa prije nego u Americi (1920) i Velikoj Britaniji (1928).

Magazin je postigao veliki uspjeh — prvog dana po izlasku rasprodata je polovina tiraža od 1.000 primjeraka — a u narednih nekoliko mjeseci dostigao je rekordni tiraž od oko 5.000 primjeraka i bio na dobrom putu da postane najutjecajnija i možda prva publikacija takve vrste koja će se čitati širom muslimanskog svijeta, od Maroka do Indije. Kasnije je izlazio i u tiražu od preko 10.000 primjeraka, a polovina pretplatnika bili su Iranci. Otprilike polovinu svakog izdanja od osam stranica činile su ilustracije, što je ovaj satirični magazin učinilo dostupnim širokim masama koje su uglavnom bile nepismene.

Prijetnje, pritisci i selidba magazina

Objavljivanje takvog oštrog antiklerikalnog materijala u muslimanskoj zemlji početkom 20. vijeka bio je veliki rizik za redakciju magazina. Članovi Molla Nasreddina često su bili maltretirani, njihove kancelarije napadane, a osnivač Mammadguluzadeh je više puta morao da traži azil.

Kao najveći kosmopolitski grad u regionu, Tbilisi je bio izrazito poliglotski grad, sa značajnim muslimanskim stanovništvom koje je duhovno gledalo na Iran, jezički na Tursku, a politički na Moskvu. Metež nakon Oktobarske revolucije prisilio je Molla Nasreddina da privremeno zatvori svoja vrata: nakon prvih jedanaest godina u Tbilisiju (1906-1917), Mammadguluzadeh je preselio uredničku redakciju časopisa i štampariju u Tabriz na sjeveru Irana tokom 1921. godine, prije nego se na kraju smirio u Bakuu (1922-1931).

Nakon kratkotrajne nezavisnosti Azerbejdžana (1918-1920) i kasnije sovjetske okupacije, kvalitet uredništva i umjetničkog iskaza Molla Nasreddina znatno je pao. Bila je to posljedica stalnog uplitanja boljševika i gušenja nezavisnog rada. Represije su išle toliko daleko da su tražil da magazin promijeni ime u Allahsiz (Ateisti). Samo tri broja Molla Nasreddina izašla su 1931. i ubrzo nakon toga Molla Nasreddin je zauvijek zatvorio svoja vrata.

Nekoliko karikatura iz Molla Nasreddina

Kritika sujevjerja (Lijevo) Suprug: “Otkrij lice da ti doktor pregleda grlo.” Supruga: “Nema šanse, neću ga otkriti ni za šta!” (Desno) Supruga: „Neka mi mulla napiše dovu oko pupka. Nije zgoreg.”
Djeca: “Mama, nismo jeli sedam dana.” Mama: “Tiše djeco, babo se povrijedio tokom proslave ašure, mora deset dana da odmara. Strpite se, dat će Bog.”
(Gore) Voz za Tabriz, svi bulje ispred sebe. (Dolje) Voz za Sent Petersburg, putnici sjede i čitaju.
Narod je vjerovao da sova donosi nesreću. Žena: “Oh Bože, čudno. . . Zašto se sova oglašava? Da nas Bog sačuva nesreće!”
(Gore) 12-ogodišnja Jevrejka se obrazuje. (Dolje) 12-ogodišnju muslimanku udaju.
(Lijevo) Odijevanje muslimana u svojoj zemlji. (Desno) Odijevanje muslimana kada odu u inostranstvo.
Kritika retrogradnog muslimanskog obrazovanja: “Tokom 34 godine studiranja, studirao sam 73 nauke i izgradio tvrđavu znanja, ali bojim se udahnuti jer bi se mogla srušiti.”

Piše: Resul Mehmedović (Dialogos)

Close