Najstariji sačuvani fragmenti neke hadiske zbirke – Muvetta Imama Malika
Pomno zapisivanje riječi i djela Poslanika, s.a.v.s., bilo je prisutno još za vrijeme života Allahova Poslanika, o čemu postoje pouzdana predanja da je nekoliko ashaba zapisivalo hadise, a jedan od njih bio je i Ebu Hurejre, r.a.
No, prikupljanje hadisa u zbirke započelo je u drugom i trećem stoljeću po Hidžri, a hadiske zbirke u formi u kojoj ih mi danas poznajemo i koristimo, svoj nastanak bilježe u trećem stoljeću po H., čiji najpoznatiji autori su: Buharija, Muslim, Imam Ahmed, Imam Malik, Ibn Hibban, Ebu Davud, Ibn Madže i desetine drugih.
Originalni primjerci tih zbirki ne postoje i nije mi poznato iz kojeg perioda datiraju najstariji kompletni primjerci neke hadiske zbirke, međutim, najstariji pronađeni fragment neke hadiske zbirke, a to je Muvetta Imama Malika, koja ujedno spada i među najstarije hadiske zbirke, datira iz drugog stoljeća po Hidžri. Naučnim istraživanjima utvrđeno je da je zapisan još za života Imama Malika, oko 179. godine po Hidžri.
Imam Malik b. Enes umro je 179. H. godine (795. godine) i nije poznato da li je taj primjerak on osobno zapisao ili neko drugi, no, najvažnije je da sačuvani fragmenti datiraju optrilike potkraj njegovog života. Fragmenti se nalaze u Austrijskoj Nacionalnoj Biblioteci u Beču.
Zahvaljujući ljubavi zapadnjaka prema nauci, sačuvani su najvredniji tragovi islamske civilizacije, koji su, žalosno, za većinu muslimana, potpuna nepoznanica.
Piše: Resul Mehmedović
