Ne, slobodna trgovina ne šteti domaćoj ekonomiji

Ekonomisti su svjesni da međunarodna trgovina povećava bogatstvo trgovačkih nacija još od objavljivanja Bogatstva nacija Adama Smitha (1776). Donald Trump i Hillary Clinton ne samo da ne uspijevaju shvatiti ovu osnovnu poentu, već izokreću logiku međunarodne trgovine.

Na Trumpovoj web stranici za kampanju stoji: „U trgovini s Kinom gubimo 500 milijardi dolara godišnje. Gubici milijardi i milijardi s Japanom, Vijetnamom, Indijom i Meksikom uništavaju nas (…) u trgovini.“

Šta zaboga znači „gubimo“ i „uništava nas“? Sjedinjene Države uvezle su iz Kine gotovo 500 milijardi dolara robe i usluga u 2015. godini. Ali taj uvoz je dobitak, a ne gubitak. Sve to je dragocjeno dobro ili usluga u kojoj uživa Amerikanac. Da bi stekli pogodnosti koje ovaj uvoz pruža, Amerikanci zauzvrat šalju sopstvenu robu, usluge i dobra u Kinu.

Trgovina uključuje saradnju između pojedinaca koji vrše razmjenu. Svaka stranka trguje samo zato što vjeruje da će rezultat te trgovine biti dobar. Niko nije „uništen“.

Ali šta ako druge zemlje ne igraju fer? Clinton tvrdi da će se „suprotstaviti stranim zemljama koje ne igraju po pravilima — kao što Kina trenutno radi s čelikom“. Kineska vlada subvencionira proizvodnju čelika, ali šta dalje?

Kad to kineska vlada učini, oporezuje bogatstvo od svojih građana kako bi Amerikancima poslala čelik po nižoj cijeni nego što bi inače mogla. Amerikanci imaju koristi od uvoza čelika i u zamjenu šalju manje resursa u Kinu. To Amerikance čini bogatijim.

Naravno, kada Amerika uvozi robu, dešavaju se izmjene u radnim mjestima. Amerikanci koji rade u industrijama koje konkurišu uvozu mogu se suočiti s otpuštanjem. Međutim, kada se američka industrija smanji zbog uvoza, američka radna snaga i kapital bivaju slobodni za druge industrije u kojima mogu biti produktivniji. Raznolikost poslova se mijenja, a ne broj radnih mjesta.

U stvari, najjači argument slobodne trgovine jeste u ovom preustroju. Bez toga, dobiti od trgovine ne bi bilo.

Trgovinom otvarati nova radna mjesta

Oba kandidata žele da mislimo da je trgovina uništila američku proizvodnju. Što uopće nije tačno. Američka proizvodnja je viša nego ikad. Međunarodna trgovina i tehnološka poboljšanja omogućili su veću produktivnost.

Tačno je, međutim, da se broj proizvodnih poslova smanjio. Ali to znači da je potrebno manje radnika da se proizvede više robe. Radnici oslobođeni proizvodnje danas su dostupni za pružanje vrijednih usluga na drugim mjestima u privredi.

Povećanje proizvodnih poslova sredinom 20. vijeka bilo je moguće samo zato što je povećanje poljoprivredne produktivnosti oslobodilo ljude s farmi, a istovremeno nam je omogućilo da napunimo stomake. Slično tome, povećanje proizvodne produktivnosti omogućava našoj ekonomiji da stvori vrednije uslužne poslove.

Nažalost, kako je pokazala Bloombergova anketa početkom ove godine (2016), 65 odsto Amerikanaca veruje da bi vlada trebala još više ograničiti trgovinu kako bi zaštitila američka radna mjesta. Ako ne poboljšamo ekonomsku pismenost, demagozi obje glavne političke stranke nastavit će narodu razvlačiti pamet.

Ekonomisti moraju da pomognu razbijanju ovog začaranog ciklusa boljim informiranjem javnosti da je međunarodna trgovina win-win scenarij.

Piše: Benjamin Powell (Independent / Dialogos)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

Related Articles

Close