Produktivnost, a ne težak rad, vode ka prosperitetu

Slobodno preduzetništvo povećava plate radnicima

Ideje koje je prvi promovisao Adam Smith da se promovišu slobodna trgovina, jeftina vlada i otvoreno tržište, i dan danas podižu životni standard radnih ljudi. Upravo one nacije koje su prihvatile ove ideje, kao što su SAD, su doživjele najveći stepen povećanja plata radnika, do najviših plata na Planeti.

Nasuprot tome, one nacije koje su eksperimentisale sa vladinim planiranjem nisu uspjele da izvuku svoje narode iz gladi i bijede. Slobodno preduzetništvo podiže plate radnicima kroz stimulisanje njihove volje i sposobnosti da proizvedu ono što je njihovim bližnjima potrebno. To je principijelni razlog zbog kojeg je potrebno manje radnih sati da bi se kupio televizor, automobil ili kompjuter u SAD nego što je to potrebno u Rusiji. Produktivnost, a ne težak rad je ono što je bitno u cijeloj ovoj priči. Ljudi u siromašnim zemljama obično rade duže radne sate, ali su njihova sposobnost da obezbjede potrošaču ono što mu treba kao i njihova nagrada za učinjeno ograničeni intervencijom vlade. Slobodna inicijativa podiže realna primanja kod ljudi jer postoji jak podsticaj da se potrošaču obezbijedi ono što on želi, dok potrošač sa druge strane lako prenosi poruku o tome šta želi.

Slobodno preduzetništvo zadovoljava potrošače

U ekonomiji slobodnog preduzetništva, ljudi su u mogućnosti da zadovolje potrebe potrošača zahvaljujući mehanizmu cijena. Ova ogromna komunikaciona mreža rasta i pada cijena govori radnicima i investitorima gdje potražnja za određenim robama raste a gdje opada. Veća potražnja za određenim proizvodima utiče na porast cijena, povećavajući istovremeno i profit investitora. Ovi, uvećani, profiti privlače još veće investiranje i povećavaju plate da bi privukli više radnika u te grane ekonomije. Na taj način društvo proizvodi više onih proizvoda koje potrošači žele i, kako ponuda određenih roba ili usluga raste, dugoročno posmatrano dolazi do opadanja njihovih cijena. Podsticaji koji su ugrađeni u sistem slobodnog preduzetništva obezbjeđuju da se resursi društva okreću ka zadovoljavanju potreba potrošača, ali i od onih oblasti proizvodnje koje su manje neophodne potrošačima. U ovom sistemu, potrošač je gospodar, koji diktira gdje i kako će se resursi društva koristiti, odlučujući na koji će način će svoj prihod trošiti ili čuvati. Taj prihod će zauzvrat biti veći u onom stepenu u kojem taj pojedinac snabdijeva društvo robama i uslugama koje društvo zahtijeva.

Slobodno preduzetništvo smanjuje troškove života i stvara nove proizvode

Slobodno preduzetništvo predstavlja proces otkrivanja koji dozvoljava ljudima da otkriju šta potrošači žele. Sloboda kupovine i prodaje omogućava robama i uslugama da dođu na tržište, koje ljudi potom mogu slobodno prihvatiti ili odbaciti onako kako žele. Slobodno preduzetništvo omogućava preduzetnicima da novim idejama uvode nove proizvode i poboljšaju postojeće. Mehanizam cijena potom šalje signale radicima i investitorima o tome da li su ovi novi proizvodi poželjni ili ne. U početku, novi proizvodi kao što su video rekorderi, mikrotalasne pećnice, ili mobilni telefoni su skupi i samo pristupačni bogatima, ali kada su proizvodi oprobani, testirani i modifikovani, i više kapitala investirano u njihov razvoj cijene opadaju. Na ovaj način, luksuz nekolicine bogatih postaje potreba mnogih. I dok društvo slobodnog preduzetništva proizvodi stalno rastući niz roba i usluga, dotle udio koji cijene tih proizvoda imaju u prihodima ljudi pada, smanjujući na taj način troškove života.

Odlomak iz djela: Nigel Ashford, Principi za slobodno društvo, str. 29-30.

Priredio: Resul Mehmedović