Šta narod u Bosni i Hercegovini misli o kapitalizmu
Šta narod u Bosni i Hercegovini osjeća u pogledu kapitalizma i slobodnotržišne ekonomije i kakvi su njihovi stavovi u poređenju s onima u 28 drugih zemalja?
Ovo je bio predmet istraživanja sprovedenog između juna 2021. i septembra 2022. u ukupno 29 zemalja. U Bosni i Hercegovini, Ipsos MORI je od 28. marta do 5. aprila 2022. godine anketirao reprezentativni uzorak od 1.001 osobe. Jedna grupa pitanja (o ekonomskim slobodama) dosljedno je izbjegavala upotrebu riječi “kapitalizam”. Ispitanicima je postavljeno ukupno šest pitanja, od kojih tri izjave favorizuju ekonomske slobode i tržišnu ekonomiju, a druga tri szagovaraju snažnu ulogu države.
Grupa pitanja o ekonomskim slobodama uključivala je, na primjer, pitanje: “Potrebno nam je mnogo više državne intervencije u ekonomiji, jer tržište iznova i iznova zakazuje.” Drugo je glasilo: “Ja sam za ekonomski sistem u kojem država postavlja pravila, ali se u idealnom slučaju ne miješa.” Podržavanje jedne ili druge izjave ne čini nekoga automatski pro ili anti (kapitalistom), ali smo uspjeli da napravimo jasnu razliku između ispitanika koji su, na primjer, podržali dvije ili tri izjave o proekonomskim slobodama, a istovremeno su odbacili izjave u korist više državne intervencije i onih koji su bili za veću kontrolu države i skeptični prema slobodnom tržištu. Za svaku zemlju izračunali smo prosječne nivoe podrške za “proekonomske slobode” i “prodržavne” stavke i koristili ove podatke da bismo izračunali šta narodi u bilo kojoj zemlji osjećaju spram ekonomskih sloboda.
Analiza odgovora na “prodržavna” i “protržišna pitanja” otkriva da izjave u korist jače uloge države nailaze na 35 posto odobravanja, u poređenju s 19 odobravanja za protržišne odgovore u korist smanjenja državne uloge.
Skepticizam prema tržišnoj ekonomiji u Bosni i Hercegovini ogleda se u činjenici da su sljedeće dva pitanja naišla na najniži nivo odobravanja: “Mislim da privatne kompanije same trebaju odlučiti koje proizvode treba proizvesti i koliko ih treba naplatiti; država se ne smije miješati u to.” Samo 11 % ispitanika složilo se s ovom tvrdnjom. Izjava koja je izazvala drugi najniži nivo odobravanja (18 posto) bila je: “Mislim da u dobrom ekonomskom sistemu država treba da posjeduje imovinu samo u određenim oblastima; veći dio imovine treba da bude u privatnom vlasništvu.”
Nasuprot tome, najveći nivoi odobravanja u Bosni i Hercegovini zabilježeni su za dvije izjave koje jasno zagovaraju veću intervenciju države u ekonomiji: 40 posto ispitanika podržava tvrdnju: “Potrebno nam je mnogo više državne intervencije u ekonomiji, jer tržište iznova i iznova zakazuje.” I skoro isto toliko (38 posto) kaže: “Država treba odrediti cijene stanarine i hrane te treba definisati minimalne i maksimalne plate; u protivnom, sistem nije socijalno pravedan.” (Grafikon 1).
Grafikon 1
Bosna i Hercegovina: Šest izjava o dobrom ekonomskom sistemu
Pitanje: “U nastavku je lista različitih stvari za koje su ljudi rekli da odlikuju dobar ekonomski sistem. Koliko se s tim izjavama slažete?”
Šta narod u Bosni i Hercegovini povezuje s “kapitalizmom”?
Svim ispitanicima prezentovano je 10 pojmova – pet pozitivnih i pet negativnih – i upitani su šta ih asocira na “kapitalizam”. Rezultat: Bosanci i Hercegovci pojam “kapitalizam” povezuju s negativnim stvarima. Prosječan udio negativnih termina kao što su “pohlepa”, “hladnoća” ili “korupcija” je 73 posto. Nasuprot tome, pozitivne pojmove kao što su “prosperitet”, “napredak”, “inovacija” i “sloboda” navelo je 59 posto ispitanika. Kao što pokazuju naši podaci, 83 posto kapitalizam povezuje s “pohlepom”, a 39 posto sa “slobodom” (Grafikon 2).
Grafikon 2
Bosna i Hercegovina: Asocijacije s “kapitalizmom”
Pitanje: “Sad razmislite o riječi kapitalizam. Za svaku od sljedećih izjava izaberite da li se radi o nečemu što povezujete s kapitalizmom.”
18 pozitivnih i negativnih tvrdnji o “kapitalizmu”
Ispitanicima je predstavljeno ukupno 18 tvrdnji o kapitalizmu, od kojih je 10 negativnih i 8 pozitivnih. Jasno je da slaganje s negativnim izjavama (u prosjeku 41 posto) nadmašuje slaganje s pozitivnim izjavama (u prosjeku 13 posto).
Bez izuzetka, devet najčešće biranih izjava su negativne.
Na primjer, 62 posto bosanskohercegovačkih ispitanika kaže da je “Kapitalizam sistem u kojem dominiraju bogati koji određuju političku agendu”; 56 posto također smatra da “Kapitalizam izaziva sve veće nejednakosti”; 49 posto slaže se da “Kapitalizam uzrokuje monopol u kojem određene kompanije (na primjer, Google ili Amazon) kontrolišu cijelo tržište”; 44 posto tvrdi da “Kapitalizam promoviše sebičnost i pohlepu”; a 38 posto također kaže da “Kapitalizam izaziva ratove.”
Uzgred, ispitanici ni u jednoj drugoj zemlji nisu se složili s tvrdnjom da “kapitalizam vodi u ratove” u tolikoj mjeri kao u Bosni i Hercegovini, što se svakako mora posmatrati u kontekstu nedavnih iskustava ove zemlje s vojnim sukobima.
Rezultati su stoga vrlo jasni: U Bosni i Hercegovini antikapitalizam dominira javnim mnijenjem (Grafikon 3 i 4).
Grafikon 3
Bosna i Hercegovina: Izjave o kapitalizmu – 10 negativnih izjava
Pitanje: “S kojim od sljedećih izjava o kapitalizmu se slažete?”
Grafikon 4
Bosna i Hercegovina: Izjave o kapitalizmu – 8 pozitivnih izjava
Pitanje: “S kojim od sljedećih izjava o kapitalizmu se slažete?”
Kad se kombinuju brojke za ekonomske slobode i dva kapitalistička pitanja, rezultat je koeficijent od 0,56. Ovaj koeficijent je odlučujući za poređenje s drugim zemljama. U našem istraživanju, Bosna i Hercegovina je, zajedno s Turskom, zemlja s najizraženijim antikapitalističkim stavom (Grafikon 5).
Grafikon 5
Ukupan koeficijent odnosa prema kapitalizmu u 29 zemalja
Piše: Rainer Zitelmann
