Zheng He – Najveći muslimanski istraživač kineskog carstva

Teško da je Ibn Battuta, poznati putopisac, znao da će nekih dvadeset i dvije godine nakon njegovoga povijesnoga dolaska u Kinu, Mongolska dinastija Yuan biti zbačena sa trona. Započela je vladavina dinastije Ming (1368.-1644.). Muslimanski dječak pomoći će kineskome princu. Taj princ postat će imperator, a taj dječak izrast će u “admirala kineske flote”.

Njegovo je ime bilo Zheng He. Brodovi u kojima će ploviti Indijskim okeanom pratit će dio putanje koju je prohodio Ibn Battuta, ali će sâme lađe biti mnogo veće, nazvane “džank”. Obići će Istočnu Afriku, Mekku, Perzijski zaljev i uzduž i poprijeko oploviti Indijski okean.

Govoreći o prvim svjetskim navigatorima, umovi ljudi rezervirani su za imena Christopher Columbo ili Vasco da Gama. Malo se zna o značajnim koracima koje je kineski musliman Zheng He (1371.-1433.) postigao decenijama prije spomenute dvojice evropskih avanturista. Fondacija za znanstvenu tehnologiju i civilizaciju, slijedi tragove kineskoga admirala iz XV stoljeća, Zheng Hea, čiji je rang, možda, državni najraniji avanturista. Musliman i ratnik, Zheng He pomogao je u transformaciji Kine u regionalnu, a vjerovatno i svjetsku, super-silu toga vremena. Godine 1405., Zheng je izabran da vodi najveću pomorsku ekspediciju u povijesti, do toga vremena. Kroz narednih dvadeset i osam godina, od 1405. do 1433., komandovao je sa sedam flota koje su posjetile trideset i sedam država, kroz Jugoistočnu Aziju do dalekih Afrike i Arabije. U tim godinama, Kina je imala najveće brodove toga vremena. Godine 1420., mornarica dinastije Ming učinila je da sve evropske mornarice izgledaju zakržljale.

Ma He, kako je admiral bio poznat, rođen je 1371. godine u siromašnoj porodici etničkih Huia (Hui su kineski muslimani), u provinciji Yunnan, na jugozapadu Kine. Dječakovi djed i otac obavili su jednom hadž. Njihov put umnogome je doprinjeo obrazovanju mladoga Maa. Odrastao je govoreći kineski i arapski jezik, naučivši mnogo o zapadnome svijetu, njegovoj geografiji i običajima.

Mobiliziran kao sluga koji “obećava” u Imperijalnu kuću sa deset godina, dvije godine kasnije Ma je dodijeljen sljedbenicima tadašnjega vojvode Yan, koji će kasnije uzurpirati prijesto kao imperator Yong Le. Ma pratio je vojvodu u nizu uspješnih vojnih pohoda i igrao ključnu ulogu u pokoravanju Nanjinga, tadašnjega glavnoga grada. Ma je zato bio nagrađen titulom glavnoga komadanta Imperijalne porodične agencije, i dat mu je nadimak Zheng.

Imperator Yong Le pokušao je povratiti svoj prestiž narušen uzurpacijom, pokazujući moć Kine kroz slanje spektakularnih flota na velika putovanja i dovođenjem ambasadora na dvor. Također je nad vanjskom trgovinom postavio strogi imperijalni monopol, uduzimajući kontrolu od prekomorskih kineskih trgovaca. Komanda flotom dodijeljena je Zheng Heu, za kojeg se veli da je bio visok čak dva i pol metra (osam stopa).

Velika flota ogromnih brodova, sa devet jarbola kojima je upravljalo pet stotina ljudi, zajedno je isplovila u julu 1405. godine, pola stoljeća prije Kolumbovoga putovanja u Ameriku. U floti su bili zaštitarski brodovi duži od devdeset i jedan i pol metar (tri stotine stopa) i širi od četrdeset i pet metara (stotinu i pedeset stopa), a najveći je bio dug stotinu dvadeset i dva metra (četiri stotine stopa), širok pedeset i sedam metara (stotinu osamdeset i šest stopa), a mogao je primiti hiljadu putnika. Većina brodova sagrađena je u Zmajevoj Luci u Nanjingu, a ostaci se mogu vidjeti i danas.

Prva Zheng Heova flota brojala je dvadest i sedam hiljada osam stotina i sedamdeset muškaraca, na tri stotine i sedamnaest brodova, uključujući mornare, svećenike, prevodioce, vojnike, zanatlije, doktore i metereologe. Na brodu su bile velike količine robe, uključujući svilu, porculan, zlato i srebro, bakreno posuđe, željezno oruđe i pamuk. Flota je oplovila kinesku obalu do Champe, blizu Vijetnama, i, nakon prolaska Južnog kineskog mora, posjetila Javu, Sumatru te doplovila do Šri Lanke, prolazeći Mallaca tjesnac. Na povratku, flota je oplovila zapadnu obalu Indije, i vratila se kući 1407. godine. Emisionari iz Calicuta u Indiji i iz nekoliko zemalja Azije i Srednjega Istoka, također su doplovili na tim brodovima kako bi posjetili Kinu. Zheng Heovo drugo i treće putovanje, koje je ubrzo poduzeto, doslovno je slijedilo istu rutu.

U jesen 1413. godine, Zheng He je sa trideset hiljada ljudi otputovao za Arabiju, u svome četvrtome i najambicioznijem putovanju. Od Hormuza oplovio je Arabijsku čizmu do Adena na ušću Crvenoga mora. Dolazak flote izazvao je senzaciju u regionu, a devetnaest zemalja poslalo je svoje ambasadore da se ukrcaju na Zheng Heov brod, sa darovima za imperatora Yong Lea.

Godine 1417., nakon dvije godine u Nanjingu i obilazeći druge gradove, inostrani emisionari otpraćeni su kući u pratnji Zheng Hea. Na tome putu, otplovio je do istočne obale Afrike, zaustavivši se u Mogadešu, Matindi, Mombasi i Zanzibaru, i vjerovatno dospjevši i do Mozambika. Šesto putovanje, poduzeto 1421. godine, također je bilo prema afričkoj obali.

Imperator Yong Le, umro je 1424. godine, ubrzo nakon Zheng Heovoga povratka. Ipak, 1430. godine, admiral je poslat na posljednje, sedmo putovanje. Tada, u svojoj šezdesetoj godini,  Zheng He ponovno je posjetio Perzijski zaljev, Crveno more i Afriku, te umro na povratku, u Indiji, 1433. godine.

Zheng Heove džanke

Usporedba: Veći je brod Zhengov, a manji Kolumbov

Zheng Heov admiralski “zaštitarski brod” bio je dug stotinu dvadeset i dva metra, mnogo duži od Kolumbovoga. Na prikazanome crtežu, dva admiralska broda stavljena su jedan pored drugoga kako bi se jasno vidjela razlika u veličini. Kolumbov brod “Sveta Marija” bio je dug samo dvadeset i pet metara (osamdeset i pet stopa).

Možemo samo zamisliti, kako prije šest stoljeća moćna armada Zheng Heovih brodova prelazi Kinesko more, ploveći potom na zapad ka Cejlonu, Arabiji i Istočnoj Africi. Flotu je činilo devet divovskih džanki, praćene desetinama brodova za snabdjevanje, sklađenje vode i transport konja, te patrolnim čamcima. Cjelokupna armada brojala je više od dvadeset i sedam hiljada mornara i vojnika.

Natovarena kineskom svilom i porculanom, džanke su obišle luke Indijskoga okeana. Arapski i afrički trgovci tu su razmjenjivali začine, slonove kosti, lijekove, rijetko viđeno drveće, i biserje, koje je Kineski imperijalni dvor tako željno tražio.

Sedam puta, od 1405. do 1433. godine, dragocjene flote kretale su ka nepoznatome. Ovih sedam veličanstvenih ekspedicija omogućilo je široku mrežu trgovačkih linija – od Tajvana do perzijskoga zaljeva, pod kontrolom admirala Zheng Hea. Ovo se desilo pola stoljeća prije nego su prvi Evropljani, obilazeći Afriku u portugalskim karavelama, “otkrili” Indijski okean.

Njegov skromni mezar

Zheng He (1371-1433), ili Cheng Ho, kineski je najpoznatiji navigator. Počevši od početka XV stoljeća, otputovao je na zapad sedam puta. Za dvadeset i osam godina, preplovio je više od pedeset hiljada kilometara i posjetio oko trideset i sedam zemalja, uključujući i Singapur. Zheng He umro je u desetoj godini vladavine Ming imperatora Xuande (1433. godina) i sahranjen je u južnome dijelu brda “Bikova glava” (Niushou), u Nanjingu.

Godine 1983., za pet stotina i osamdesetu godišnjicu Zheng Heovoga putovanja, mezar mu je restauriran. Novi mezar sagrađen je na starome, a rekonstruiran prema islamskim običajima. Na ulazu prema mezaru nalazi se građevina u Ming stilu, koja dominira memorijalnom sobom. Unutar sobe su slike Zheng Hea i njegovih navigacionih mapa. Na ulazu u mezar, nalaze se kamene platforme i stepenice. Stepenice broje dvadeset i osam kamenih basamaka, podijeljenih u četiri dijela, svaki, dakle, ima sedam basamaka. Ovo predstavlja sedam Zheng Heovih putovanja na zapad. Na vrhu mezara napisane su riječi na arapskome jeziku “Allahu ekber” (Allah je najveći).

Izvor: znaci.com

Povezani članci

Back to top button