Harvardova cenzura: Kako je Harvard zaustavio akademski broj o Palestini

U martu 2024, šest mjeseci nakon početka izraelskog rata u Gazi, obrazovanje na tom području bilo je uništeno. Škole su bile zatvorene – većina ih je pretvorena u skloništa – a svih 12 univerziteta u pojasu bilo je djelimično ili potpuno uništeno.

U takvom kontekstu, jedan prestižni američki časopis za obrazovanje odlučio je posvetiti posebno izdanje temi obrazovanje i Palestina. Harvard Educational Review (HER) uputio je poziv za dostavljanje radova, pozivajući akademike iz cijelog svijeta da predlože članke koji se bave obrazovanjem Palestinaca, obrazovanjem o Palestini i Palestincima, te srodnim debatama u školama i koledžima u Sjedinjenim Američkim Državama.

“Obrazovni sektor ima važnu ulogu u pružanju podrške učenicima, nastavnicima i donosiocima politika da kontekstualizuju ono što se dešava u Gazi kroz prizmu historije i kontinuiranih posljedica okupacije, genocida i političkih sukoba,” napisali su urednici časopisa u pozivu za sažetke.

Nešto više od godinu dana kasnije, razmjeri razaranja u Gazi bili su višestruko veći. Posebno izdanje časopisa, čije je objavljivanje bilo planirano za ovo ljeto, bilo je gotovo spremno – ugovori s većinom autora su bili finalizirani, a članci uređeni. Obrađivali su teme od uništenja škola u Gazi do izazova podučavanja o Izraelu i Palestini u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali 9. juna, Harvard Education Publishing Group, izdavač časopisa, iznenada je otkazao njegovo objavljivanje. U e-mailu upućenom autorima koji su učestvovali u izradi izdanja, izdavač je naveo “niz složenih pitanja”, što je, kako saznaje Guardian, šokiralo i autore i urednike.

Univerziteti u SAD-u bili su sve više pod napadima administracije Donalda Trumpa zbog optužbi da toleriraju antisemitizam na kampusima. Mnogi su reagirali ograničavanjem protesta, kažnjavanjem studenata i profesora koji se otvoreno zalažu za prava Palestinaca, te pojačanim nadzorom akademskih programa koji se bave Palestinom.

No otkazivanje čitavog izdanja jednog akademskog časopisa – što do sada nije bilo javno objavljeno – predstavlja izuzetan novi razvoj u rastućem broju primjera cenzure govora u korist Palestine.

Guardian je razgovarao s četiri akademika koji su pisali za to izdanje, kao i s jednim od urednika časopisa. Također je imao uvid u internu e-mail prepisku koja pokazuje kako je prvobitni entuzijazam za posebno izdanje, zamišljeno da podstakne “naučni dijalog o obrazovanju i Palestini u kontekstu represije, okupacije i genocida”, urušen zbog straha od pravne odgovornosti, a zatim prešao u optužbe za cenzuru, narušavanje integriteta i ono što mnogi akademici danas nazivaju “izuzetkom za Palestinu” u okviru akademske slobode.

“Ako univerziteti – ili u ovom slučaju univerzitetska izdavačka kuća – nisu spremni da se zauzmu za ono što je suština njihove misije, onda zaista ne znam čime se bave. U čemu je onda smisao?” — Thea Abu El-Haj

Paul Belsito, glasnogovornik Harvard Graduate School of Education, naveo je u izjavi za Guardian da je odluka o otkazivanju posebnog izdanja donesena nakon devet mjeseci razgovora i “općeg nedostatka unutrašnje usklađenosti” u vezi s tim izdanjem.

Autori imaju drugačije viđenje situacije. Thea Abu El-Haj, palestinsko-američka antropologinja obrazovanja s Barnard koledža, ženskog koledža pri Univerzitetu Columbia, koja je bila jedna od pozvanih autorica, rekla je: “Ako univerziteti – ili u ovom slučaju univerzitetska izdavačka kuća – nisu spremni da se zauzmu za ono što je suština njihove misije, onda zaista ne znam čime se bave. U čemu je onda smisao?”

Harvard je već neko vrijeme uvučen u žestok sukob s administracijom Donalda Trumpa zbog višemilionskih smanjenja saveznih sredstava i ukidanja prava da prima strane studente. U aprilu je postao prvi – i do sada jedini – univerzitet koji je tužio administraciju, što mu je donijelo pohvale za otpor Trumpovom pritisku.

Međutim, Harvard je istovremeno pooštrio svoj odnos prema palestinskim studijama, degradirajući akademike i otkazujući srodne programe. “Harvard se prikazuje kao herojska institucija, ali ono što se dešava unutar nje je mnogo složenije”, rekla je Abu El-Haj.

U januaru, kao dio pravnog nagodbenog sporazuma s grupom jevrejskih studenata, Harvard je usvojio kontroverznu definiciju antisemitizma. Kritičari tvrde da ta definicija izjednačava antisemitizam s kritikama na račun Izraela.

U e-mailu autorima kojim je najavljeno otkazivanje izdanja, izvršna direktorica izdavačke grupe nije spomenula antisemitizam; navela je da je odluka donesena zbog, kako je opisala, neadekvatnog procesa recenzije i potrebe za “opsežnim lektorskim intervencijama”.

Urednički odbor časopisa odbacio je takvu ocjenu i naveo da su bili isključeni iz procesa donošenja odluke od strane izdavača. Odluka o otkazivanju izdanja je, prema njihovim riječima, bila “u neskladu s vrijednostima koje su vodile Harvard Educational Review gotovo jedno stoljeće”, napisali su članovi odbora u zajedničkoj izjavi.

Ova najava uslijedila je nakon što su izdavači, kasno u procesu, zatražili pravnu reviziju svih članaka. Autori su to smatrali krajnje neuobičajenim i nazvali “opasnim oblikom institucionalne cenzure”. Prema riječima jednog urednika, zahtjev izdavača bio je potaknut strahom da bi posebno izdanje moglo izazvati optužbe za antisemitizam.

Ovaj spor naglašava dosad neviđena ograničenja nametnuta produkciji znanja. S obzirom na eskalaciju optužbi za antisemitizam i Trumpov napad na visoko obrazovanje, autori upozoravaju da univerziteti napuštaju vlastite vrijednosti zbog straha od pravnih ili finansijskih posljedica.

“Čak i u širem kontekstu palestinskog pitanja na univerzitetima, ovo je bez presedana”, rekla je Chandni Desai, profesorica na Univerzitetu u Torontu i autorica jednog od odbačenih članaka. “Jednostavno se ne dešava da pozovete ljude da pišu radove, sprovedete recenzentski proces, potpišete ugovore, najavite članke – i onda otkažete ne jedan, nego cijelo posebno izdanje.”

Tenzije kulminiraju

Harvard Educational Review je akademski časopis sa stogodišnjom tradicijom, koji objavljuje istraživačke i stručno-opinionističke tekstove namijenjene akademicima i profesionalcima iz oblasti obrazovanja, te se smatra jednim od vodećih časopisa u tom polju. Izdaje ga Harvard Education Publishing Group, odjel pri Harvard Graduate School of Education, a uređuju ga doktorandi tog univerziteta.

Palestinsko izdanje bilo je planirano da obuhvati dvanaest naučnih članaka, eseja i drugih tekstova koji su se bavili temama od obrazovanja u Izraelu i Palestini i među palestinskom dijasporom, do akademske slobode u SAD-u. U člancima se analizirala evolucija koncepta školasticida, termina koji označava sistematsko uništavanje obrazovanja, prvi put upotrijebljenog tokom izraelske invazije na Gazu 2008. godine; zatim “etičke i obrazovne odgovornosti” nastavnika engleskog jezika na Zapadnoj obali; te uticaj “gušenja neslaganja” na predavanje o Palestini u američkim visokoškolskim institucijama, prema konačnim sažecima članaka koje je Guardian imao na uvid.

Tekst Thee Abu El-Haj bavio se “centralnom ulogom obrazovanja u borbi za palestinsko oslobođenje”. Napisala ga je s dvije koautorice, a istraživanje se oslanjalo na usmenu historiju učiteljica zaposlenih pri UN-ovoj agenciji za palestinske izbjeglice u Libanu. Članak je bio toliko cijenjen da je izabran, zajedno s još dva, da se promovira na zadnjoj korici proljetnog broja časopisa.

Posebno izdanje najavljeno je i na godišnjoj konferenciji o obrazovanju u martu u Čikagu. “Vladalo je poprilično interesovanje”, rekla je Jo Kelcey, profesorica na Libansko-američkom univerzitetu u Bejrutu i koautorica s Abu El-Haj.

Prvi znaci problema pojavili su se ubrzo nakon toga.

Rabea Eghbariah, palestinski doktorand na Harvardovoj školi prava, pozvan je da napiše pogovor za izdanje. Nakon što je prethodni članak naručen pa blokiran u Harvard Law Review, Eghbariah je tražio da se u ugovor s HER-om uključi klauzula o zaštiti akademske slobode. Nakon duže šutnje, uredništvo mu je u aprilu odbilo zahtjev.

“Nevjerovatno je sramotno vidjeti da jedna univerzitetska publikacija tako otvoreno izdaje vlastitu misiju i odbacuje klauzulu o zaštiti akademske slobode”, rekao je. “Moj pogovor se konkretno bavi poricanjem Nakbe – i ironično je da upravo on biva negiran.”

Ubrzo nakon toga, urednički odbor HER-a obavještava autore o “izazovnoj klimi” i najavljuje sastanak koji se nikad nije održao. Istovremeno, već sedmicama su bili pod pritiskom izdavača. U januaru im je naložena “institucionalna revizija” rukopisa. U februaru, izdavač je pokušao izmijeniti zadnju koricu proljetnog izdanja bez znanja urednika – što je zaustavila štamparija.

Iako to nije bilo formalno navedeno, u internim razgovorima urednicima je rečeno da se traži pravna procjena rizika zbog straha od optužbi za antisemitizam.

Početkom maja, urednici su ponovno kontaktirali autore i najavili pravnu reviziju. Autori i urednici su ovaj potez nazvali izuzetno neuobičajenim. Pravni pregledi se ponekad traže za pojedinačne članke zbog zabrinutosti za klevetu – ali u ranoj fazi, nikada za cijelo izdanje.

“To se ne dešava, pogotovo ne kada su radovi prihvaćeni i potpisani su ugovori”, rekla je Kelcey. “To nije način na koji akademska zajednica funkcionira.”

U međuvremenu, Trumpova administracija zaprijetila je univerzitetima ukidanjem milijardi dolara finansiranja zbog propalestinskih protesta. Harvard je u aprilu podnio tužbu, dodatno zaoštrivši sukob. Autori, koji dotad nisu bili povezani, formirali su kolektivni odgovor i 15. maja poslali pismo HER-u i izdavaču, nazivajući zahtjev za pravnom revizijom “bez presedana” i upozoravajući:

“Ovo šalje opasnu poruku akademicima širom svijeta: da su ugovori o objavljivanju uvjetni, opozivi i podložni vanjskopolitičkim kalkulacijama.”

Izdavač odbacuje kritike i 9. juna objavljuje da se izdanje u potpunosti otkazuje.
Jessica Fiorillo navodi da su rukopisi “nespremni za objavu”, dijelom zbog ostavke lektora, te da postoji “ozbiljan nesklad” među autorima, urednicima i izdavačem.

Dodala je da bi bilo “potpuno primjereno” provesti pravnu reviziju, ali da do toga nije došlo. Negirala je da je riječ o cenzuri ili kršenju akademske slobode.

“Veliki gubitak”

Urednici su bili zatečeni. “Urednički odbor nije imao uvid u bilo kakvo donošenje odluka i saznao je za odluku tek 30 minuta prije nego što je obavijest poslana autorima”, napisali su.

U dužem pismu, poslije dva dana, odbacili su Fiorilloinu verziju i izrazili razočaranje: “Ovo je dubok gubitak – za HER, za oblast obrazovanja i za društvenu pravdu.”

O tvrdnji da su urednici ograničili rad lektora, odbor je rekao da su postupili po zahtjevu izdavača i otvoreno tražili povratne komentare.

Nije jasno koliko visoko u harvardskoj administraciji seže ova odluka. Glasnogovornik Belsito navodi da Kancelarija glavnog pravnog savjetnika Harvarda “ne donosi uredničke odluke”.

“HEPG priznaje da je ova odluka možda izazvala razočaranje, ali ostaje posvećen objavljivanju naučnih radova najvišeg kvaliteta”, dodao je.

“Za nas je to zvučalo kao školski primjer gušenja govora o Palestini”, rekla je profesorica Kirsten Weld, predsjednica harvardskog ogranka Američkog udruženja univerzitetskih profesora (AAUP).

Jedan od urednika HER-a, koji je zatražio anonimnost, rekao je da nikad ranije nije čuo da revizija od strane pravne službe uopće postoji. “Ovo je tačno način na koji autoritarizam raste”, izjavio je.

Članovi odbora istakli su da su radili “u klimi represije i institucionalnog prilagođavanja”.

“Pozivamo akademsku zajednicu da brani mogućnost objavljivanja pravedničko-orijentirane nauke bez vanjskog uplitanja.”

Chandni Desai rekla je da je ovo “testni primjer akademske slobode”. Njen članak o školasticidu, napisan s troje palestinskih kolege, bio je najavljen na zadnjoj korici proljetnog broja. Upravo taj tekst su izdavači pokušali ukloniti.

Desai je otkazivanje nazvala “ozbiljnim kršenjem akademske slobode i integriteta”, ali i uvredom autorima koji “pišu ove članke tokom genocida”.

Ona i njeni koautori, uključujući dekana s Univerziteta al-Azhar u Gazi, nisu samo dokumentirali otpor obrazovanja – već su lično uključeni u njegov opstanak.
“Ovo nije apstraktna akademska vježba”, rekla je Desai. “Ne mogu dovoljno naglasiti hitnost ovog članka dok gledamo kako univerzitete dižu u zrak.”

Autori sad traže druge časopise i nadaju se da će tekstovi ipak biti objavljeni zajedno. Svi izražavaju strah da će ovaj slučaj obeshrabriti druge da se bave Palestinom – problem koji je prisutan godinama, ali je posljednje dvije godine kulminirao.

“Postoji stvarna opasnost da se demokratski prostor zatvori”, rekla je Kelcey.

Thea Abu El-Haj ipak vidi znakove nade. Rat u Gazi izazvao je nezapamćeno interesovanje među studentima za palestinske studije.

Prisjetila se svojih studentskih dana u SAD-u tokom izraelske invazije na Liban 1982. godine i masakra u Sabri i Šatili. “Bile smo nas tri koje smo protestvovale”, prisjeća se. “Nikad u životu nisam mogla zamisliti da ću doživjeti studentske kampove kakve smo vidjeli prošle godine.”

“Nalazimo se na zaista kritičnoj raskrsnici”, dodala je. “Nivo represije kojem svjedočimo vezan je za promjenu narativa – i gubitak kontrole nad tim narativom.”

Piše: Alice Speri (Guardian)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović (Dialogos)