Bošnjak koji 60-ih godina izvrgnuo ruglu jugoslovenske komuniste

Ovo je postojani bosanski musliman koji je 60-ih godina jugoslovenske komuniste izvrgnuo ruglu.

Naime, negdje početkom 60-ih godina je išao avionom na hadždž, dobio je dopust od preduzeća u kojem je radio da odsustvuje 15-ak danam međutim, kada su nakon obavljenog hadždža trebali da se vrate nazad, egipatska aviokompanija je stupila u štrajk, pa su bili spriječeni… Ostali su u Saudijskoj Arabiji dodatnih 15-ak dana, jedva preživljavajući, obzirom da niko takvu situaciju nije očekivao, niti su infrastruktura, telekomunikacije i ostale blagodati, 60-ih godina bile dostupne kao što je to slučaj danas.

Obzirom da je znao da će po povratku imati probleme zbog neplaniranog odsustva, zatražio je od aviokompanije pismeno obrazloženje o štrajku.

Kada su se konačno vratili u Jugoslaviju, u preduzeću ga je dočekao otkaz.

Nije htio da se pomiri sa tom nepravdom, pa se žalio, tada, nekoj najnižoj sudskoj instanci, i čuda velikoga, sud je presudio u njegovu korist, međutim, preduzeće je odbijalo da primijeni sudsku presudu, pa se suđenje ponovilo, a presuda je opet bila ista – u korist obespravljenog radnika… Međutim, partijsko rukovodstvo preduzeća ponovo je odbilo presudu, pa je cijeli slučaj počeo da nalikuje cirkusu. Cijeli ovaj slučaj trajao je mjesecima… I po treći put suđenje, no, ovoga puta, slučaj je podignut na viši sudski nivo.

U to vrijeme, u Evropi, kao politički disdent djelovao je Adil-beg Zulfikarpašić do kojega je dospjela informacija o “komunističkom cirkusu”, pa je cijeli slučaj proslijedio u novine, koje su jedva dočekale da objave “sudski cirkus iz Titoističke Jugoslavije”. Uskoro, novine širom Evrope počele su da pišu o ovom “sarajevskom procesu” iz 60-ih godina.

Na posljednjem suđenju i ponovo uz priloženo obrazloženje aviokompanije i razlozima odsustva, sud je po treći put presudio u korist radnika, međutim, obzirom da se čak i u Evropi pisalo o ovom slučaju, koji je bio jedan veliki cirkus , a koji u tom periodu nikako nije odgovarao Jugoslaviji i Partiji, Partija je na osnovu sudske presude “primorala” rukovodstvo preduzeća da primi nazad obespravljenog radnika.

No, priča ni time nije dobila svoj konačan epilog…

Obzirom da je “sudski cirkus” trajao već mjesecima, a “od zraka se ne živi”, radnik se žalio da je morao da živi od “nečega”, pa je tražio da mu preduzeće isplati finansijsku naknadu za period u kojem nije radio, a morao je da snosi troškove života.

Poučeni neugodnim iskustvom, preduzeće je isplatilo sve propuštene radne mjesece, a u to doba, bila je to pozamašna svota novca za prosječnog jugoslovenskog radnika.

Nakon što je primljen ponovo na posao i naplatio finansijsku naknadu za period u kojem nije radio, vratio se u preduzeće, u kojem je bio određeni broj radnika koji su se gnušali njegovog sudskog (cirkuskog) uspjeha, pa im je, dok je držao novac u rukama rekao: Svo vrijeme vi ste morali da radite da biste dobili platu, a ja nisam ni radio i evo, opet sam na kraju dobio. Nakon čega je otišao u upravu preduzeća i dao otkaz.

Nije dugo bio bez posla, obzirom da je bio hafiz i iz stare sarajevske ulemanske porodice, dobio je posao u vrhu administracije Islamske zajednice gdje je proveo narednih trideset godina i u tom periodu ispratio četiri reisa.

P.S. Ovo je kazivanje koje sam čuo od osobe kojoj je to hafiz ispričao i smatram da je vrijedno pažnje i divljenja, pokazatelj kako musliman treba da brani svoju čast i dostojanstvo, pa makar to bio najveći mogući ljudski neprijatelj, a to u tadašnjoj Jugoslaviji i jeste bio – Partija i komunisti. Ime hafiza koji je još uvijek živ namjerno ostaje “tajna”.

Piše: Resul S. Mehmedović

Povezani članci

Back to top button